Nedavno je dobio licencu kontrolora oblasne kontrole letenja, a ovaj posao opisuje kao jedan od najzanimljivijih na svijetu.
Vjerujem da je ovo jedno od najzanimljivijih zanimanja kojim se čovjek može baviti. Iako cijelo vrijeme sjedite na jednom mjestu posao je dinamičan i uzbudljiv, jer je svaki radni dan potpuno drugačiji. Pri tome ste okruženi divnim, odgovornim i samouvjerenim ljudima – kaže Edin.
Ističe da uz sve benefite ovaj posao traži i mnogo odricanja.
– Avioni stalno lete, radi se u tri smjene, zaboravi se na praznike i vikende – ističe Edin.
Dodaje kako ne može reći da je to oduvijek želio, jer o tome ništa nije znao, ali nakon školovanja i na pragu karijere to što su svi skupa postigli smatra ravnom dobitku na lotu.
Na konkursu je bilo više hiljada kandidata, a nakon testiranja i provjere njihovih sposobnosti, koje je sprovela Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe Eurokontrol, ovu sjajnu šansu dobilo ih je svega nekoliko desetina.
Radiće u jednom od dva centra oblasne kontrole u BiH, Sarajevu ili Banjaluci, ali tek nakon što sa licencom koju je stekao na završnici školovanja u Zagrebu prođe još jedan ciklus učenja u BiH, koji između ostalog podrazumijeva 100 sati kontrole neba iznad BiH.
Isto čeka i njegove kolege koji su licence dobili ili će ih dobiti tokom jula i avgusta u Beogradu, Ljubljani i Helsinkiju, zavisno od toga gdje su imali završnicu školovanja.
Najveći dio vremena proveli su u Pragu, gdje je i sjedište Češkog vazduhoplovnog instituta CANI, kome je bilo povjereno njihovo obrazovanje i stručno osposobljavanja.
– Što se tiče školovanja kontrolora letenja, ovo je najveći projekat u Evropi jer niko nije odjednom školovao toliki broj kontrolora. Obično je to od 10 do 15 ljudi, a nas je bilo 59, od čega ubjedljivo najviše za oblasnu kontrolu letenja, jer je tu najveća potreba. Mi ćemo, vjerujem, ući u istoriju avijacije ove zemlje zato što ćemo potpuno preuzeti kontrolu vazdušnog prostora – kaže Edin.
Pojašnjava da BiH u potpunosti kontroliše vazdušni prostor do 35.000 stopa, a iznad toga, do 66.000 stopa, to rade kontrole leta Hrvatske i Srbije. Za potpuno preuzimanje kontrole na tim visinama BiH su nedostajali kontrolori.
– Gledajući prometnost aerodroma u BiH smatrao sam da kod nas nema posla, ali avioni koji polete i slete na aerodrome čine samo 15 odsto ukupnog prometa. Iznad nas dnevno preleti oko 3.000 aviona i promet se godišnje povećava za deset odsto – ističe Edin.
Pojašnjava da kontrolu letenja ljudi obično poistovjećuju sa tornjem na aerodromu, ali je to samo jedna od tri vrste kontrola.
– Toranjski kontrolori upravljaju avionima na zemlji, odgovorni su za piste, slijetanje i polijetanje aviona. Nakon polijetanja aviona kontrola se sa toranjske prebacuju prilaznim kontrolorima, koji su odgovorni za polijetanje i slijetanje aviona u tzv. kratkoj verikalnoj tranziciji do 14.000 stopa, a u zavisnosti od aerodroma može ići i do 20.000 stopa. Najmanje poznata je oblasna radarska kontrola, koja je odgovorna za sve prelete aviona od 14.000 do 66.000 stopa, i tu je najveći broj aviona – pojašnjava Edin.
Sigurnost aviona i putnika na prvom su mjestu kontrolora leta, pa najveći stres izazivaju vanredne situacije, kada u veoma kratkom vremenu treba da urade više radnji.
– Mi smo oči i uši pilota. U jednoj smjeni odgovorni smo za više života nego hirurg za cijeli radni vijek. Kada se pojavi olujni oblak koji zauzme 40 odsto prostora koji kontrolišemo onda imamo gotovo dvostruko manji prostor za manipulaciju sa istim brojem aviona koje nadgledamo u normalnim uslovima. Praktično moramo uvijek biti korak ispred, znati najmanje desetak instrukcija unaprijed, predvidjeti kritične situacije prije nego što se dese – pojašnjava Edin i ističe kako uvijek imaju najmanje tri plana kako bi preduprijedili nevolje koje mogu da se pojave.
Zimi manje letova
Edin Bećić kaže da se, prema nekim istraživanjima, ovim poslom može baviti samo dva do tri odsto čovječanstva. On i njegove kolege biće spremni da počnu s radom kada se krene sa preuzimanjem kontrole vazdužnog prostora iznad BiH. Prema informacijama kojima raspolažu, to bi trebalo biti na zimu.
– Tada je promet znatno manji nego ljeti, jer se u toku 24 časa broj letova smanji za oko hiljadu, sa tri na dvije hiljade letova. Zato je taj period povoljnij nego ljetni – kaže Bećić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu