Koliko su realne tvrdnje pojedinih predstavnika opozicije da postoje mogućnosti za povećanje penzija u Republici Srpskoj za deset odsto?
To su potpuno nerealne tvrdnje sa ekonomskog stajališta i plod su i želja prikupljanja jeftinih političkih poena u izbornoj godini. Optuživati Vladu da nema realnih izvora finansiranja za povećanje penzija od dva ili tri odsto, a potom izjavljivati „kad bi mi bili dio izvršne vlasti povećali bi penzije od 1. januara sljedeće godine za 10 odsto“ neozbiljno je i olako izgovoreno. Podsjetiću javnost, a preko 40.000 penzionera iz tog perioda, koji i danas imaju status korisnika prava, to veoma dobro pamti, da su penzije u periodu kada su predstavnici opozicije bili na vlasti 2001-2006. godine prepolovili penzije za preko 185.000 penzionera. Dakle, jednom jedinom odlukom penzije za sve korisnike prava u tom periodu su smanjene za 50 odsto. Tadašnjoj vlasti, a sada opoziciji, trebalo je punih pet godina, preciznije sve do decembra 2005. godine da postepeno povećavaju penzije kako bi vratili koeficijent isplate na jedan. Nažalost, u periodu 2001-2006. godine ionako niska penzija, koja je učestvovala sa svega 34 odsto u prosječnoj plati, odlukom Vlade je prepolovljena i učestvovala sa svega 17 odsto u prosječnoj plati. To su bila svakako, najteža vremena za penzionere Republike Srpske.
Vlada RS na čelu sa predsjednicom Željkom Cvijanović je od 2013. pa do danas povećala penzije šest puta, a evo u narednih mjesec i po slijedi i sedmo povećanje od isplate aprilske penzije za svih 260.000 korisnika prava. Zašto da ne podsjetimo javnost, a penzioneri to dobro znaju, da je u periodu od 2007. do 2011. godine odlukom Narodne skupštine utvrđen isplatni koeficijent od 1,06 ili 6 odsto više u odnosu na iznose na koja su glasila rješenja penzionera. Pune četiri godine vlade Milorada Dodika, Aleksandra Džombića i kasnije Željke Cvijanović su to sprovodile, iako ni tada nije bilo dovoljno sredstava. Ali, postojala je odgovornost vlasti prema najstarijoj populaciji i nastojanje da se koliko god je moguće popravi njihov standard.
Kakva je svjetska praksa u pogledu povećanja penzija u procentima, a da to ne ugrožava penzioni i budžetski sistem?
Za penzijske sisteme u svim zemljama možemo reći da su igra brojki. Tako imamo stotine hiljada, pa i milione osiguranika koji plaćaju doprinose sa jedne strane i stotine hiljada i milione korisnika prava sa druge strane, za koje je potrebno obezbijediti sredstva za isplatu penzija. Svaka ozbiljna vlada o stanju u penzijskom sistemu vodi i te kako računa i povećanju penzija pristupa tek nakon detaljnih analiza koje će pokazati da to povećanje neće ugroziti funkcionisanje ostalih segmenata države. U svijetu je praksa da se penzije, kada se za to steknu uslovi, povećavaju maksimalno do 5 odsto. Obično se radi o povećanju od jedan do tri odsto, jer se kod većine redovno usklađivanje sprovodi po principu 50 odsto rasta troškova života i rasta prosječne plate u prethodnoj godini.
Usljed ekonomske krize neke zemlje iz okruženja poput Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije mijenjale su zakon i privremeno „zaledile“ redovno usklađivanje penzija ili su ih čak i smanjivale.
Vlada Republike Srpske je u tom periodu predložila izmjenu zakona čime je omogućeno i vanredno povećanje ukoliko se za to obezbijede sredstva iz realnih izvora finansiranja. Ta sredstva su i obezbjeđivana, a pored dva redovna usklađivanja imali smo i četiri vanredna povećanja. Peto kao što sam rekao, slijedi. Tako danas imamo situaciju da će primanja penzionera, koja su prije četiri godine iznosila 300 KM, sada nakon najnovijeg povećanja biti 358 KM, što je efektivno povećanje od gotovo 20 odsto.
Da sadašnja opozicija u periodu 2001-2006. godina nije smanjila penzije za 50 odsto i da ih je povećavala za samo 3 odsto godišnje, danas bi penzija od tadašnjih 300 KM bila povećana na 430 KM, što bi bilo gotovo 52 odsto prosječne plate.
Mogu li penzioneri u RS očekivati do kraja godine novo povećanje penzija, za koji procenat i kako će se obezbijediti sredstva za to?
Predsjednica Vlade Željka Cvijanović je u razgovoru sa gospodinom Rakuljom i Stevančevićem istakla da će Vlada i u narednom periodu pratiti trendove naplate doprinosa i ukoliko se steknu uslovi, penzije će do kraja godine biti povećane još jednom. Kada je riječ o penzionerskoj populaciji, a radi se o 260.000 korisnika prava, sve što je do sada dogovarano i obećano od strane predsjednice Cvijanović, ispunjeno je u potpunosti, i to penzioneri znaju. Sadašnji trendovi su pozitivni i to je veoma dobro, ne bih se usuđivao prognozirati procenat eventualnog povećanja do kraja godine. Rezerve postoje i u naplati dijela nenaplaćenih potraživanja iz ranijeg perioda. Analize će pokazati, ali mogao bih reći da kako sada stvari stoje i ako se u drugom i trećem kvartalu nastavi ovakav trend, eventualno još i poboljša, onda bi Vlada na čelu sa predsjednicom Željkom Cvijanović mogla biti prva Vlada u čijem mandatu su penzije povećane preko 20 odsto.
Koliko će najavljeno povećanje penzija od dva odsto od aprila zahtijevati dodatnih sredstava na mjesečnom nivou?
Najavljeno povećanje penzija od 2 odsto, koje slijedi od isplate aprilske penzije, u maju ove godine zahtijeva u početku obezbeđenje dodatnih oko 1,7 miliona KM na mjesečnom nivou, odnosno preko 20 miliona KM godišnje.
Narodna skupština RS nedavno je raspravljala i o situaciju u Fondu PIO, a na osnovu interpelacija koje je podnijela opozicija. Kako gledate na optužbe koje je opozicija iznijela tom prilikom o stanju u Fondu PIO i položaju penzionera u RS, generalno?
Moje lično mišljenje je da je opozicija mislila da Vlada i Narodna skupština neće prihvatiti da se raspravlja o interpelaciji i da će na tome politički profitirati. Javnost je mogla da vidi i čuje da pojedinci, čast izuzecima, koji su raspravljali o Fondu i penzijskom sistemu, ne razlikuju Fond kao instituciju od penzijskoog sistema i to samo po sebi govori o tome koliko poznaju sistem. Pojedinci čak i ne znaju šta Fond radi, a podsjetiću ih da godišnje Fond sprovede oko 100.000 upravnih postupaka, od toga se oko 23.000 odnosi na zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju. Odgovorno tvrdim da stanje u Fondu nikada nije bilo bolje u proteklih, sada evo i 26 godina postojanja ove, za Republiku Srpsku, veoma važne institucije.
Ažurnost, efikasnost, kvalitet, ekonomičnost u poslovanju, opremljenost je na najvišem nivou i po tome nam i mnogi fondovi iz okruženja odaju priznanje. Naravno, mi ne smatramo da treba stati, naprotiv, nastavljamo istim i još jačim tempom, timskim radom ostvarivati još bolje rezultate uz stalno unapređenje poslovanja.
Danas imamo najmanje zahtjeva za ostarivanje prava svega oko 2.500, a samo prije šest godina bilo ih je 30.000. Osiguranici su čekali mjesecima, pa i godinama da dobiju rješenje i prvu penziju. Danas to nije slučaj. Danas sve rješavamo u 15-20 dana, izuzev zahtjeva koji se odnose na ino komponentu, gdje čekamo podatke iz inostranstva, a takvih imamo oko 1.700.
Penzije se redovno isplaćuju svakog desetog u mjesecu, sve obaveze prema dobavljačima su izmirene sa 31. januarom ove godine. Opozicija to veoma dobro zna, jer smo u potpunosti transparentni u našem radu. Uostalom, i na svako njihovo poslaničko pitanje dobiju tačan i detaljan odgovor u roku koji je daleko kraći od ostavljenog.
Što se tiče penzijskog sistema Republike Srpske, kao i svi penzijski sistemi koji se zasnivaju na principima međugeneracijske solidarnosti nalaze se u teškoćama. Dobro je da je zaustavljen trend pada odnosa između broja osiguranika i korisnika prava i on se sada kreće uzlaznom putanjom. Na kraju ovog mjeseca je 1,17:1. Zaustavljen je nekontrolisani priliv broja penzionera sa 11-12 hiljada, koliko je bilo godišnje povećanje, sada je ispod tri hiljade. Značajno se poboljšava struktura korisnika prava, tako da imamo sada 56 odsto starosnih, 29 odsto porodičnih i ispod 15 odsto korisnika prava na invalidsku penziju. Ako posmatramo samo prošlu godinu, onda je to neuporedivo bolje, 63 odsto starosnih, 28,5 odsto porodičnih i 8,5 odsto invalidskih. Spriječili smo bespovratnu isplatu preko 30 miliona KM sprovodeći akciju „STOP prevarama do penzije pošteno“ i trajno isključili iz isplate nekoliko stotina korisnika prava na invalidsku penziju koji su to pravo ostvarili falsifikujući medicinsku dokumentaciju. U prošloj godini sa oko 75 odsto ukupnih prihoda iz doprinosa, ta stopa je povećana na oko 80. Dakle sve su to pozitivni trendovi i ne može se govoriti o tako katastrofalnom stanju, kakvo pojedinci nastoje prikazati.
Na kraju podsjetiću da je u EU prosječan odnos između osiguranika i korisnika prava 1,62:1, da u prosjeku izdvajaju 12,33 odsto BDP za isplate penzija i da u prosjeku iz doprinosa obezbeđuju 83 odsto sredstava potrebnih za isplatu penzija. Samo Njemačka, Norveška, Španija i Luksemburg penzije isplaćuju iz doprinosa, a svima ostalima nedostaje od 10, pa do 45 odsto sredstava koliko nedostaje Hrvatskoj. Dakle, i pojedine zemlje članice EU imaju nepovoljniji odnos imeđu broja osiguranika i korisnika prava od nas, veću stopu izdvajanja iz BDP-a, manju stopu učešća prosječne penzije u prosječnoj plati, veću stopu nedostajućih sredstava za isplatu…
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu