Kako da baš taj most, taj grad, to mjesto velikom književniku budu lokacija dešavanja slavnog romana? Činjenica, istorija Višegrada je sve samo ne sklona zaboravu. Voda pamti i kroz vijekove prepričava i podsjeća na vječnost koja nikad nije završena.
Ljudi su kratkog vijeka da bi pamtili svoju istoriju. Zbog toga su skloni tome da je zapisuju.
Roman “Na Drini Ćuprija” nije donio samo Nobelovu nagradu našem književniku, već i književnu slavu narodu koji ga je iznjedrio. Trebalo je otkriti i zauvijek ostaviti dostupnim jedan pisani svijet kako se ne bi zaboravilo. I za taj roman su svi čuli.
Međutim, mali broj ljudi zna za koloplet istorijskih zapisa nedaleko Višegrada. Već vijekovima na stijenskim obroncima koji se pružaju oko Višegrada postoji velika misterija čija tajna odolijeva vremenu. Isto kao i sve drugo što asocira na Višegrad.
Blizu sela Žlijeb pored Višegrada, u podnožju Dikave i Tare, zapis na stijeni traje vijekovima. Mještani smatraju da je zapis urađen bojom koja se ne spira. A istraživanja koja su vršena nikada nisu ugledala lice javnosti.
“Stijena pod pismom”, kako joj je dat lokalni naziv, čuva svoju misteriju. Širom svijeta poznati su petroglifi koji u svakoj kulturi imaju svoje značenje. Nerijetko se smisao pretroglifa povezuje sa znanjima koja su cilj imala da se prenesu na sljedeće generacije. To je zabilješka o nekom veoma posebnom događaju koji je morao ostati zabilježen za naredna pokoljenja. Nigdje i nikada se nisu bilježili događaji koji nisu imali suštinski smisao za zajednicu u kojoj su se dešavali.
Ovaj vid iskazivanja ljudske potrebe da bilježi svoju stvarnost imamo u svim dijelovima svijeta. Ono što zbunjuje istraživače pored mnogobrojnih pitanja je činjenica da su petroglifi različitih kultura, udaljeni gotovo nesavladivim daljinama za drevnog čovjeka, maltene identični. Po procjenama stručnjaka, neki čak nerijetko nastali u skoro isto vrijeme.
Materijal kojim je ostavljen zapis na stijeni blizu Višegrada još uvijek nije utvrđen. Vjeruje se da je u pitanju boja koja odolijeva vremenu, suncu, kiši, snijegu, vjetru. Ipak, ono što nama djeluje kao boja, moguće je neka tehnologija o kojoj naša civilizacija nema sjećanja.
Prikazi na stijeni mogu svakojako da se tumače. Stoga je nezahvalno donositi zaključke koji bi mogli da nas dovedu u potpunu zabludu. Ono što je nekom ptica, drugome je čovjek koji leti, ono što je nekome simbol svastike, drugome je simbol pozicije Sunca na nebu i godišnjih doba. Nagađanje nikada nije bilo naučni metod, tako da za sada sve još stoji u okvirima misterije.
Fenomen petroglifa je poznat i donekle istražen. Ono što budi maštu je i činjenica da je veliki broj petroglifa širom svijeta povezan s nebeskim tijelima, pojavama na nebu, godišnjim dobima, životinjama, kao i dešavanjima koja su predstavljala svakodnevicu ljudi koji su ih bilježili.
Postavlja se pitanje, kako je moguće da su petroglifi kod Višegrada toliko slični petroglifima u Arizoni u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na obje kamene stijene prikazuje se prvi dan ljeta, ljetni solsticij. Sama struktura petroglifa je doslovno identična što momentalno dovodi do još veće misterije, otkuda se tako nešto gotovo istovjetno desilo na dva nevjerovatno udaljena dijela svijeta za koja istorija kaže da nisu bili u mogućnosti da komuniciraju.
Misteriozni zapis na stijeni pored Višegrada prati legenda. Po predanju, tajna pisane stijene krije istinu o izvoru rijeke Perućac. Mještani kažu da je, po legend, nekada davno Perućac izvirao baš ispod zapisa na stijeni. Međutim, prokleta Jerina je to zatvorila i pustila Perućac da izvire u Bajinoj Bašti. Smatra se, dalje, da onaj ko rastumači petroglife može da natjera Perućac da ponovo poteče ispod tajnovitog zapisa na stijeni. Predanje kaže da je jedan narod zatvorio stijenu, a da će drugi, koji rastumači petroglife, da je otvori.
Ovu misteriju prati i činjenica da petroglifi sa zapisa na stijeni nisu jedinstveni, već su viđani u kanjonu Brusnice na Tari i okolnim stijenama te regije.
Oskudna istraživanja Stijene pod pismom nisu dala odgovore. Ko i kada je ostavio misteriozni zapis na stijeni koji odolijeva vijekovima, ostaje misterija koju možda nećemo nikad odgonetnutni.
dr Sanja Klisarić
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu