U razgovoru sa mještanima Prnjavora saznali smo da su u pitanju betonski krstovi koji su pronađeni u najlonskim kesama, a bilo ih je više desetina.
Kažu da su krstovi bili okrenuti ka istoku.
– Teško da može biti neka starina. Krstovi nisu velikih dimenzija, otprilike 20 ili 25 centimetara sa 10 centimetara. Krstovi su betonski, možda ih je neko izlivao za vrijeme rata – kaže mještanin za Nezavisne.
Krstove je komentarisao i profesor istorije Dario Topić koji u Prnjavoru vodi i Zavičajni muzej, a, kako navodi, prema njegovom mišljenju, pomenuta situacija ne predstavlja nikakvo istorijsko nalazište.
– Ja bih volio da je tu neko nalazište. Bio bih srećan da tu dođe do zastoja radova, da dođu arheolozi i da kažu svoju riječ. Ono što je prema Zakonu o muzejskoj djelatnosti Republike Srpske ingerencija i nadležnost našeg Zavičajnog muzeja jeste da svaki arheološki ili drugi artefakt koji se nađe pod zemljom ili na drugim lokacijama na području grada treba da ostane u našem muzeju. Vjerovatno nije nikakvo nalazište u pitanju. Čekamo da vidimo šta će dalje biti. Tu bi, prije svega, riječ trebalo da daju arheolozi – ističe Topić.
Da je riječ o krstovima koji su napravljeni u skorije vrijeme govori i činjenica da su od betona.
Mještani s kojima smo razgovarali kažu da u pravoslavlju zakopavanje krstova zarad zaštite imanja nije tradicija.
A zašto su i kada krstovi umotani u najlonsku foliju zakopani u zemlju zasigurno će i dalje ostati misterija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu