Nakon ovog neformalnog sastanka u Helsinkiju u četvrtak, novinarima se obratila šefica spoljnih poslova EU Federika Mogerini.
Ministri su raspravljali zajedno sa predstavnicima NATO, UN i grupom vodećih stručnjaka iz privatnog sektora na inicijativi “Global Tech Panel” koju je pokrenula Mogerini, piše Euraktiv.
Šefica spoljnih poslova EU nazvala je razmjenu mišljenja “izuzetno sporazumnom i krajnje produktivnom”. Takođe je pohvalila Helsinški centar za suzbijanje hibridnih prijetnji, kao i sveukupno gostoprimstvo i dobre usluge finskog predsjedavanja Savjetom EU.
Happy to see so many journaslists at #EUdefence press conference in Helsinki!#hybridthreats #climatechange #maritime #security#EU2019FI pic.twitter.com/5ctW2GYkE5
Anne Sjöholm 🇺🇦🌻 (@AnneSjoholm) August 29, 2019
Roboti-ubice i vještačka inteligencija
Tokom predsjedavanja Finska je rekla da želi da podstakne države članice da razgovaraju o efektima razvoja vještačke inteligencije i digitalizacije na odbrambeni sektor, kao i da ojača njihove kapacitete za sprečavanje hibridnih prijetnji.
Cilj je identifikovanje postojećih alata EU za razvoj nacionalnih i evropskih vještina i tehnologija i pronalaženje više načina za saradnju unutar EU i sa partnerima kao što su NATO i Sjedinjene Države.
Jedno od pitanja o kojima se razgovaralo, rekla je Mogerini, bili su standardi i propisi kojima se osigurava da ljudi u bilo kom trenutku drže kontrolu nad autonomnim sistemima oružja.
EU mora igrati ulogu u pomaganju globalnoj zajednici u oblikovanju diskusija o tim pitanjima, posebno u okviru UN – rekla je Mogerini.
Stručnjaci već dugo upozoravaju na to da se korišćenje robota-ubica i vještačke inteligencije mora ograničiti zakonima i da se mora obezbijediti da oni ne budu hakvani ili da načine fatalne greške.
Klimatske promjene
Što se tiče klimatskih promjena, Mogerini je podsjetila da je EU među prvima identifikovala ovaj fenomen kao prijetnju bezbjednosti i dodala da EU traži sinergiju sa UN i NATO i da želi da izbjegne dupliranje napora.
Kako je rekla, govorilo se o dva pitanja u vezi sa tim: kako vojska doprinosi rješavanju klimatskih promjena, naročito smanjenju energetske zavisnosti i “ugljeničnog otiska” i uticaju klimatskih promjena na krizna područja koja mogu uticati na način na koji se vojska može raspoređivati .
Spomenula je region Sahel, gdje vojska na terenu mora da se suočava sa sve težim uslovima zbog klimatskih promjena.
Bezbjednost na moru
Razgovarano je i o pomorskoj bezbjednosti, posebno o konceptu koordiniranog pomorskog prisustva u određenim oblastima od strateškog značaja za EU.
Mogerini je rekla da EU vidi rastuću prijetnju po pomorsku bezbjednost u kontekstu rastućih geostrateških rivalstava, rastućih piratskih aktivnosti i organizovanog kriminala.
Kako je objasnila, to bi predstavljalo “koaliciju voljnih” koja bi na dobrovoljnoj osnovi okupila mornaričke kapacitete, koja bi ostala pod lancem komandovanja nacionalnih vlasti, ali pristala bi na razmjenu informacija i analiza i promovisanje međunarodne saradnje na moru i sa određenim obalnim državama. Rasprave su još u preliminarnoj fazi, dodala je Mogerini, ali države članice su pokazale interes da rade dalje.
Jasno je pojasnila da ovaj oblik saradnje neće zamijeniti tradicionalni način pomorskih operacija u EU.
Na pitanje novinara da li će novi koncept pomorske operacije biti raspoređen u Ormuskom moreuzu, mjestu nedavnih tenzija, Mogerini je jasno rekla da je nacrt stariji od nedavnih događaja.
– Ovo smo zamislili prije nekoliko mjeseci, u situaciji koja nije povezana sa bilo kakvom specifičnom tenzijom, koja se odnosi na Persijski zaliv ili Ormuski moreuz, već kao instrument za bolju koordinaciju pomorskog prisustva zemalja članica u određenoj oblasti koja bi bila prepoznata kao strateški važna za EU kao takva – rekla je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu