Ovo je za Srpskainfo rekao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić, naglasivši da se ta oštećenja u pojedinim regijama najbolje vide na kukuruzu, koji je po obimu proizvodnje najvažnija biljna kultura.
Ministar Pašalić je podsjetio da je Vlada Republike Srpske u posljednjih osam godina u sisteme za navodnjavanje uložila oko 50 miliona maraka – 42,5 miliona KM iz projekata preko Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata MPŠV i još osam miliona KM iz agrarnog budžeta Srpske, te podigla sisteme navodnjavanja na 7.000 hektara.
– Kroz redovne podsticaje, svim proizvođačima koji podignu sistem za navodnjavanje vraćamo 30 odsto sredstava – podsjetio je Pašalić.
On je naveo da se usjevi mogu i osigurati, te da svaki proizvođač koji osigura usjeve od suše ima 50 odsto premije koje plaća Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
– Ne možemo namiriti štetu od suša, ali možemo tu štetu da predupredimo kroz izgradnju sistema za navodnjavanje i osiguranje usjeva – istakao je Pašalić.
Iz MPŠV poručuju da su izjave pojedinih predstavnika udruženja, ali i pojedinih opozicionih političara da “od navodnjavanja nema velike koristi”, i da “nije ništa urađeno na razvoju sistema za navodnjavanje”, ili laičke ili zlonamjerne. Naglašavaju da je do sada pod sistemima za navodnjavanje oko 7.000 hektara, a samo na području Bijeljine oko 2.000 hektara.
Podsjetimo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić zatražio je da Srpska proglasi stanje elementarne nepogode, jer je, kako je naglasio, u pitanje dovedena jesenja sjetva.
– Poljoprivrednika je sve manje, podsticaji su nikakvi i mi ne možemo biti konkurentni, a država neće da nas zaštiti kao ljude s domaćom proizvodnjom. Pozivamo institucije da reaguju. Navodnjavanje, o kojem se toliko priča, samo je dio rješenja koje štetu od suše umanjuje za nekih 30 odsto. Nije problem navodnjavati parcelu nekoliko dana, ali preskupo je to raditi tri mjeseca. Navodnjavanje ima rezultate u godinama kada je suša samo privremena, ali ovo se nije desilo da tri mjeseca ne padne ni kap kiše. Navodnjavanje povećava cijenu koštanja za boga pitaj koliko, a ne daje toliko velike rezultate – rekao je Bakajlić za Srpskainfo.
Naglasio je da ljudi polako odustaju od teškog i nesplativog posla.
– Poljoprivrednika u Semberiji ostalo je tek 4.000, od 12.500 gazdinstava koliko ih je bilo registrovano prije šest godina. To je pokazatelj kojom silaznom putanjom se krećemo i sada moramo pokušati sačuvati šta imamo – istakao je Bakajlić.
Iz ministarstva naglašavaju da Bakajlić nije naveo na osnovu kojih pokazatelja traži primjenu jedne drastične mjere kao što je stanje elementarne nepogode, već prognozira da će prinosi poljoprivrednih kultura u Semberiji biti višestruko smanjeni.
– Ponavljamo, u ovom trenutku nemoguće je prognozirati kolike će biti štete od suše dok se ne završi vegetacija. Očigledno je da Bakajlić ne govori istinu kada kaže da se ne ulaže u zaštitu domaće proizvodnje, te da su podsticaji, kako kaže, nikakvi, posebno kada je u pitanju Semberija, iz koje dolazi. Da to nije tačno govore podaci o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela koji za područje Bijeljine i Semberije kontinuirano rastu od 2014, a posebno od 2018. i 2019. godine. Tada su podsticaji, koje su poljoprivrednici dobili kao podršku tekućoj proizvodnji i za dugoročni razvoj, u Gradu Bijeljini narasli od 14,7 miliona u 2019. na 18,8 miliona KM u prošloj godini. Procjenjuje se da će u 2021. godini poljoprivrednici iz ovog kraja dobiti skoro 20 miliona KM po osnovu podsticaja – naglašavaju u resornom ministarstvu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu