Politika

Ministar u klin, novinari i NVO u ploču: Novi zakon suzbija kritičko mišljenje

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nazvao je “pokušajem banalizacije” ogorčenost novinarske zajednice i javnosti zbog najavljenih izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojima se uvodi krivično djelo protiv časti i ugleda.

Ivana Korajlić i Miloš Bukejlović
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/DEJAN BOŽIĆ/RINGIER KOMBO

Komentarišući za Srnu buru koja se u javnosti podigla zbog namjere vlasti u Srpskoj da uvede drakonske kazne u slučajevima navodne uvrede časti i ugleda, odnosno da se kleveta tretira kao krivično djelo, Bukejlović je ustvrdio da planirano usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika “ne namjerava ograničiti slobodu govora i izražavanja mišljenja”, već je, kako tvrdi, cilj da se preventivno djeluje s obzirom na to da se pojedine neprovjjerene informacije, prema njegovim riječima, brzo šire.

– Ovaj zakon ima preventivnu svrhu i treba da preventivno djeluje. Živimo u vremenu gdje se informacije lako i brzo šire. Na taj način postoji potreba da se ova oblast reguliše na adekvatan način da bi se spriječile štetne posljedice – rekao je Bukejlović.

Istakao je da Narodna skupština usvaja zakone i donosi odluke o zakazivanju javne ili stručne rasprave, tamo gdje postoji potreba da se konsultuju zainteresovane organizacije, struka ili ima razlog za drugi način konsultacija.

– Tako će biti i kada je riječ o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se uvodi novo krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno uvrede i klevete. Postoji potreba novinarske zajednice da na svoj način okupi javnost. Smatram da će biti dovoljno prostora i na javnoj raspravi da svi zainteresovani budu prisutni i iznesu svoje primjedbe i sugestije u vezi s Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika – rekao je Bukejlović.

Pročitajte još

S druge strane, izvršni direktor Transparensi internešenala BiH, Ivana Korajlić, za Srpskainfo tvrdi da su najavljene izmjene Krivičnog zakonika prvenstveno osmišljene kako bi spriječile bilo kakvu kritiku vlasti.

– Ako ćemo pričati o prevenciji, taj zakon je prvenstveno usmjeren na to da prevenira bilo kakvo kritičko mišljenje. To je vrlo jasno postavljeno i načinom na koji su formulisane odredbe, bez jasnih definicija i sa ogromnim prostorom za zloupotrebe, kao i jako visokim kaznama koje su predložene. Ko će odlučivati šta je istina, a šta ne, takođe je ostalo nedefinisano – kaže Korajlićeva.

Dodaje da vlast sada pokušava da “zamijeni teze”, odnosno da nametne priču o navodnom pritisku koji mediji i NVO vrše na institucije povodom novog zakona.

– Šta ćemo s pritiscima i uvredama koji nosioci javnih funkcija, prije svega Milorad Dodik, vrši na te iste medije i NVO, a što je, na kraju, dovelo do jučerašnjeg direktnog napada na pojedine novinare i oštećenja njihovih vozila? To je pravi pritisak, a ne to što svoje legitimno mišljenje o predloženom nacrtu zakona iznose novinari i NVO – kaže Korajlićeva.

Evropske tekovine

Govoreći o kritikama pojedinih organizacija i ambasada na najavljene izmjene i dopune Krivičnog zakonika, Bukejlović je poručio da je Narodna skupština Srpske zakonodavni organ i jedino mjesto gdje se može govoriti o adekvatnom zakonskom rješenju, njegovom donošenju i proceduri usvajanja. On je, takođe, ustvrdio da se prije usvajanja zakona utvrđuje da li je on u skladu s pravnim tekovinama EU te da će svi zakoni i u narednom periodu, kako je rekao, biti usklađeni ili inspirisani pravnim uređenjem zemalja članica.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu