Zašto?
Sam proces ulaska Hrvatske u EU je predstavljao jedan vrlo pozitivan period u kojem su jačale institucije države u smislu zaštite prava nacionalnih manjina. Bilo je dosta razumjevanja za rješavanje naših problema, i u društvu se stvarala atmosfera mira, dijaloga i tolerancije. Sve je to, na žalost, nestalo ulaskom Hrvatske u EU. Umjesto da stvari krenu na bolje u jednom momentu se krenulo unazad jer su se pojavile snage koje su nastojale radikalizovati političku scenu. S druge strane više nije bilo tog nekog vanjskog pritiska ili monitoringa, koji bi rekao da to nije uredu. Možemo reći da smo, na žalost, kao društvo išli unazad i da se to negativno odrazilo na srpsku zajednicu u Hrvatskoj.
Kako biste ocijenili današnji položaj Srba u Hrvatskoj?
To pitanje nema jednoznačan odgovor. Nekada je taj položaj bolji, a nekada lošiji. Međutim, nikada nije lagan. Uvijek je nekako opterećen stigmom rata i ratnim naslijeđem. Postoje brojni problemi koji opterećuju srpsku zajednicu koja je devastirana i njen broj je smanjen. Srpsko stanovništvo u ruralnim područjima muči nedostatak posla i komunalne infrastrukture, dok u urbanim područjima imamo problem asimilacije. Dakle, svako područje ima svoje specifičnosti i probleme s kojima se pripadnici srpske zajednice nose.
Šta SNV radi kako bi poboljšao položaj Srba u Hrvatskoj?
Prevenstveno koordinišemo s radom preko 140 lokalnih veća na terenu, te provodimo brojne programe, među kojima i program besplatne pravne pomoći. Imamo svoju pravnu službu koja pruža pomoć pojedincima u rješavanju njihovih problema, počev od administrativnih, preko sudskih i slično. U zadnje vrijeme smo dosta posvećeni edukativnim i informativnim tribinama, kao i seminarima, kojima pokušavamo informisati ljude kako da se jave na konkurs za evropske fondove, ili fondove koji se finansiraju iz državnog budžeta Republike Hrvatske. Tu smo se dosta skoncentrisali na mala poljoprivredna gazdinstva. Pored toga, imamo i odjeljenje kulture koje se bavi spomeničnom baštinom. Revidiramo obiljeležavanje važnih datuma za Srbe u Hrvatskoj, važnih komemoracija i slično. Programi i aktivnosti su brojni, a sve s ciljem da pomognemo i pokrpamo rupe u našoj zajednici.
Šta je sa Srbima izbjeglim iz Hrvatske, a koji i dalje imaju jako mnogo problema u ostvarivanju svojih osnovnih ljudskih prava, kao na primjer, kada je u pitanju povratak imovine, pravo na penziju, stanarska prava i slično. Da li se može očekivati da se njihovi problemi napokon počnu rješavati i gdje je, po vama, najveća kočnica u rješavanju tih problema?
Znamo za njihove probleme jer se svakodnevno s njima bavimo. Ne mogu reći da će se desiti neka revolucija u brzini i načinu rješavanja problema niti onih Srba koji žive u Hrvatskoj, niti onih koji su izbjegli i žive u BiH ili Srbiji. Mislim da su najbolje godine na neki način izgubljene i da protek vremena sad predstavlja jedan najveći problem. Čak kada bi došlo i do radikalne promjene političke volje u Hrvatskoj da se svi problemi Srba riješe, mislim da se oni ne bi riješili brzo. Protok vremena, na žalost, čini svoje i predstavlja zapreku ka efikasnom rješavanju problema srpske zajednice. Međutim, ne treba odustajati. Zajedničkom saradnjom SNV i udruženja koja okupljaju izbjegle Srbe iz Hrvatske trebamo rješavati pojedinačne probleme, ali i pokušavati formulisati prijedloge za nekakvo sistemsko rješenje koje ćemo “gurati” prema zvaničnim hrvatskim institucijama bilo kroz politiku, bilo preko Vlade. Na taj način možemo pokušati riješiti bar dio problema što većem broju Srba.
SDSS je dio koalicione Vlade u Hrvatskoj. Da li ste zadovoljni saradnjom sa HDZ i njihovom odnosu prema Srbima?
SDSS podržava Vladu Andreja Plenkovića (hrvatski premijer i predsjednik HDZ op.aut.). Koliko smo zadovoljni s tom saradnjom vidjećemo na kraju mandata ove Vlade, nakon što podvučemo crtu i vidimo šta je urađeno na poboljšanju položaja Srba u Hrvatskoj. Kraj mandata ove Vlade se bliži i pokušaćemo se fokusirati na nekakve prioritete. Bitno nam je da završimo proces reelektrifikacije i dovedemo struju u ona naselja koja od kraja rata na ovamo nisu imala električnu energiju. Pored toga, želimo da realizujemo i projekte koji se tiču izgradnje vodovodne mreže u naseljima u kojima nema vode, kao i komunalne infrastrukture za pomoć poljoprivrednicima, te malim preduzetnicima i obrtnicima. Smatramo da samo na taj način možemo zadržati stanovništvo koje živi u ruralnim područjima, odnosno da ih možemo motivirati na ostanak samo ako dobiju konkretnu pomoć u vidu subvencija njihovim privrednim aktivnostima. Jedan od naših prioriteta će biti i da pokušamo realizovati povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskim organizacijama u Hrvatskoj, kojima je imovina oduzeta za vrijeme komunizma. To je ono što ćemo nastojati uraditi do kraja mandata ove Vlade. Koliko ćemo uspjeti, vidjećemo.
Kakva je vaša saradnja sa drugim institucijama Republike Hrvatske i koji segmenti saradnje bi se mogli unaprijediti?
Možemo reći da je saradnja korektna. Nikada ona nije lagana, ali nemamo problem sa finansiranjem od strane države i državnog budžeta. Međutim, status SNV i drugih naših institucija još nije do kraja riješen. Nemamo osigurano trajno finansiranje i funkcionisanje što nam predstavlja veliki problem. Ono što želimo da riješimo je upravo naš status, ali i drugi problemi na koje SNV upozorava, a to su problemi Srba u Hrvatskoj. Nije da ništa ne možemo riješiti, ali vrlo često naša pitanja ostanu bez odgovora. Rješavanje problema Srba u Hrvatskoj mnogo ovisi od toga kakvu snagu imaju naši poslanici koji predstavljaju Srbe u hrvatskom parlamentu. Ovisno o njihovoj snazi onda zavisi i naš uticaj.
Kakva je vaša saradnja sa novim hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, i da li očekujete neke promjene kada je u pitanju položaj Srba u Hrvatskoj?
Tu nema neke drastične promjene. Međutim, neki njegovi potezi su nam se itekako svidjeli. Nema ni mjesec dana da je stupio na dužnost i već je imao jedan jako dobar nastupni govor koji je SNV pozdravilo. U tom svom govoru je naglasio da će poštovati Ustav i biti privržen zaštiti prava manjina. Njegovo govor je bio jako dobar i ako se bude držao toga bićemo jako zadovoljni. Predsjednik Republike Hrvatske nema neka velika ustavna ovlaštenja, ali ima moć javnog govora i nastupa. Ako Milanović sa svoje pozicije bude slao pomirljive poruke, te poruke dijaloga i tolerancije, kako prema nama, ali i prema Srbiji i BiH, odnosno Republici Srpskoj, mi ćemo biti zadovoljni i naš položaj će sigurno biti puno bolji.
Srpski i hrvatski politički predstavnici u BiH, posebno lideri SNSD Milorad Dodik i HDZ BiH Dragan Čović, imaju jako dobru saradnju i jedni drugog podržavaju u brojnim političkim pitanjima. Da li se ta saradnja može iskoristiti kako bi se poboljšao položaj Srba u Hrvatskoj i na koji način?
Ne možemo očekivati da će nam to pomoći na neki direktan način, ali hoće indirektno. Dobra saradnja srpskih i hrvatskih političara u BiH, ali i građana je poželjna, jer kada bi postojale trzavice ili nekakva neprijateljstva među njima, onda bi se to negativno reflektovalo na položaj Srba u Hrvatskoj. Određeni politički krugovi, ali i dio društva u Hrvatskoj pažljivo posmatra kakva je ta saradnja i kakav je položaj Hrvata u Republici Srpskoj i BiH. Na svaku negativnost koja bi se možda ovdje pojavila to bi se onda prebacivalo nama. Rekli bi: “Evo što Srbi u Republici Srpskoj rade Hrvatima, a mi štitimo Srbe u Hrvatskoj”. To bi svakako negativno uticalo na naš položaj. Mi pozdravljamo saradnju srpskih i hrvatskih političkih predstavnika u BiH jer nam ona možda ne donosi nikakvu direktnu pomoć, ali nam indirektno jako puno znači.
Da li to onda znači da u slučaju kada neki političar iz Srbije ili Republike Srpske kaže nešto negativno za Hrvatsku ili pošalje neku zapaljivu izjavu, to se onda obija o leđa Srba u Hrvatskoj?
Tačno tako. Dizanje nacionalnih tenzija u Srbiji ili Republici Srpskoj, te zapaljivi politički govori i negativne poruke prema Hrvatskoj ne donose nam ništa dobro. Odmah određeni politički krugovi i dio društva jedva dočeka kako bi te poruke iskoristio u svrhu radikalizacije i stvaranja neprijateljske atmosfere prema Srbima.
Ni posljednji predsjednički izbori u Hrvatskoj nisu mogli proći bez nacionalističke retorike i podizanju tenzija. Kako je biti Srbin u Hrvatskoj u tom periodu?
Uopšte nije ugodno. U vrijeme svakih izbora nekako se neko od kandidata dotakne teme Srba ili srpske stranke, SNV ili prava Srba, koji se onda uvijek pokazuju u nekom negativnom svjetlu. Na neki način se stvara atmosfera u društvu da biti Srbin nije poželjno i ta stigma rata i ratnog nasleđa se pojačava. Stvara se atmosfera da je ćirilica nepoželjna i da je svaki oblik ćiriličnog pisma provokacija. Onda se Srbi, naravno, ne osjećaju ugodno u svojoj koži i ne mogu slobodno da kažu ko su, niti da koriste neka svoja prava koja su im zakonom zagarantovana. SNV je onda i kao instituciji otežano djelovati i funkcionisati. Imate osjećaj da ste stalno tema ili meta, a to nije dobro.
SDSS je dio koalicije sa HDZ, a upravo pojedini funkcioneri ove stranke najviše svojom nacionalističkom retorikom podižu tenzije ušta smo se mogli uvjeriti i na primjeru Kolinde Grabar Kitarović u vrijeme predsjedničkih izbora. Zašto je onda SDSS i dalje dio te koalicije?
Kada bi izašli iz Vlade mi ništa ne bi promjenili u smislu njenog rada, ali bi se desile promjene na gore za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Naši problemi su brojni i jako je teško odrediti koje prioritete je potrebno rješavati. Jedini način da nešto riješimo je ako smo dio Vlade i učestvujemo u procesu odlučivanja. Kada je Andrej Plenković pobijedio na izborima on nam je pružio ruku saradnje. Kako je srpska zajednica toliko opterećena problemima mi jednostavno nemamo luksuz da odbijemo pruženu ruku. Najlakše bi bilo da izađemo iz Vlade i kažemo da ne želimo sarađivati. Ali, šta onda? Ostankom u Vladi preuzimamo dio odgovornosti i pokušavamo riješiti bar dio problema koji muče srpsku zajednicu u Hrvatskoj.
Prva zvanična posjeta Banjaluci
U utorak ste posjetili Banjaluku, što je bila vaša prva zvanična posjeta ovom gradu. Šta je bio razlog posjete?
Došao sam na poziv Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije s kojim je SNV prošle godine ostvarilo kontakt i dogovorilo posjetu Banjaluci. Osim s direktorom Republičkog sekretarijata Markom Aćićem i njegovim saradnicima, sastali smo se i sa predstavnicima udruženja koja okupljaju Srbe izbjegle iz Hrvatske. Razgovarali smo o problemima izbjeglih Srba kako bi vidjeli na koji način im kroz našu saradnju možemo pomoći. To je bio lajt motiv moje posjete. SNV će nastaviti komunikaciju sa Republičkim sekretarijatom u Banjaluci i planiramo da intenziviramo našu saradnju. Nastojaćemo pronaći najbolje modele naše saradnje u koju ćemo uključiti i udruženja koja okupljaju izbjegle Srbe iz Hrvatske, a koja djeluju na području BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu