Prema njenim riječima, Zavodu je saradnja sa lokalnim zajednicama i ljudima na terenu na prvom mjestu.
Svakako, u taj proces treba uključiti i mini edukacije, predavanja, obuke s ciljem podizanja svijesti, a što naši stručnjaci već i rade koliko im mogućnosti dozvoljavaju. Mislim da ćemo morati tražiti i sistematska rješenja, pa i kroz sam Zakon o kulturnim dobrima, da bismo određenim subvencijama stimulisali sopstvenike ili upravljače dobara da čuvaju i po pravilima struke obnavljaju našu baštinu. To će biti težak i složen proces, ali spremni smo da “zavrnemo rukave” – kaže Mileševićeva.
Kod nas je zaštita prirode, nekako, uvijek pomalo skrajnuta. Kako u Zavodu stoje stvari?
Odjeljenje prirode u okviru našeg Zavoda radi punom parom. Za vrijeme od kad naša institucija djeluje, uspjeli su povećati broj zaštićenih područja sa 2, na 26. Sve to ne bi bilo moguće bez iskrene predanosti radu ljudi koji čine ovu organizacionu jedinicu Zavoda. Međutim oni su svjesni da to nije dovoljno i da kaskamo za zemljama u regionu.
Na šta ste posebno ponosni u ovom relativno kratkom periodu od kad ste na čelu Zavoda?
Na činjenicu da smo u rad Zavoda uključili naše najmlađe sugrađane, a to je samo početak takvih aktivnosti. Naime, u Gradišci i Trebinju održali smo radionice s djecom na temu ”Upoznaj baštinu”, gdje su kroz kreativan način naši najmlađi učili da je briga o našoj baštini izuzetno važna.
Znamo da su sredstva za programske aktivnosti svakoj instituciji presudna za kvalitetnije djelovanje. Kako na tom polju stoji Zavod?
Zavod djeluje sa vrlo skromnim programskim sredstvima, pa itekako moramo voditi računa o projektima u koje ulazimo. Nažalost, mi bismo kao institucija željeli biti više na usluzi našim građanima, ali nas nedostatak novca sputava da djelujemo više i bolje.
Kakva je saradnja Zavoda s drugim institucijama kulture?
Posebno bih istakla dobre odnose s Ministarstvom prosvjete i kulture i ministarkom Natalijom Trivić, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, te Ministarstvom uprave i lokalne samouprave. A posebno me raduje osvježena saradnja s predstavnicima SPC, na polju zaštite naše sakralne baštine i bogatog nasljeđa koje nam je od predaka ostalo.
Kakvo ste stanje zatekli prije 5 mjeseci u Zavodu, kada ste preuzeli rukovođenje?
Zatekla sam timove ljudi različitih obrazovnih profila, koji u skladu sa skromnim finansijskim mogućnostima imaju izuzetne rezultate. Međutim, trebalo je uticati i poraditi na tome da taj rad postane transparentniji i primjećeniji, na čemu su već učinjeni prvi koraci.
Šta je urađeno u pogledu transparentnijeg djelovanja i bolje prezentacije rada Zavoda?
Jedna od najvažnijih stvari je to što smo došli do konačne implementacije softvera za sistematizaciju i sređivanje dokumentacije o kulturnim dobrima. Takođe, Zavod posjeduje i odličnu dokumentaciju, posebno prikupljanu od 70-ih godina prošlog vijeka.
Velika očekivanja
Kako planirate unaprijediti rad Zavoda?
Moram priznati da su moja očekivanja velika. Ali ona ne zavise od mojih želja, dobre volje i energije. Mislim da ćemo kroz kadrovsko ojačanje u samom Zavodu doći do više i kvalitetnije urađenih projekata. Plan je i da se i u samom Zavodu stvari malo bolje poslože. Recimo, da donesemo Pravilnike o vrednovanju kulturnih dobara. Takođe, želja mi je da Zavod staje iza određenih projekata od početka do kraja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu