EU se žestoko borila od 2015. godine, kada je na njene obale stiglo preko milion ljudi, većinom sirijskih, iračkih ili avganistanskih izbjeglica, mahom preko Grčke.
Evropska komisija je predložila novi pakt za rješavanje ovog problema u septembru prošle godine, ali konačni dogovor tek treba da se postigne.
– U svom sadašnjem formatu, sporazum ne pruža dovoljna uvjerenja državama članicama koje su na udaru – naveli su ministri unutrašnjih poslova i migracija Grčke, Italije, Španije, Kipra i Malte u zajedničkoj izjavi nakon samita takozvane MED5 u Atini.
Prema podacima UN, prošle godine je smanjen broj dolazaka migranata na oko 95.000 ljudi. Najviše migranata stiglo je u Italiju, Španiju i Grčku.
Ministri su pozvali na veću saradnju sa zemljama porijekla ili tranzita, evropskim mehanizmom povratka kojim se upravlja centralno i u domenu relokacije azilanata u sve države članice.
– Ne možemo da imamo situaciju da pet zemalja Sredozemlja preuzima sav pritisak od ostatka EU. Potrebno nam je da solidarnost bude obavezna – rekao je grčki ministar migracija Notis Mitaraki.
Glavni zvaničnik EU za migracije Margaritis Šinas rekao je da su zemlje Sredozemlja prinuđene, zbog geografskog položaja, da nose neproporcionalno veliki teret izbjegličke krize.
– Obavezna solidarnost – je najosjetljiviji dio sporazuma prema kome se svaka zemlja obavezuje da preuzme određeni broj migranata, da pomogne njihov povratak u zemlje porijekla ili da ponudi materijalnu pomoć na terenu državama u koje dolaze migranti.
Vlade Poljske i Mađarske protive se planu, iako prema prijedlogu Komisije EU moraće da plati 10.000 evra po svakoj odrasloj osobi koju neka država preuzme.
Italijanski ministar Lučana Lamorđeze rekla je da još mnogo toga mora da se uradi.
– Tražićemo u Evropi obaveznu relokaciju, čak i ako je to u ograničenim brojevima. U tome smo potpuno saglasni – rekla je ona Rojtersu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu