Naime, u periodu 2014.-2021. iz BiH se iselilo 233.719 ljudi, od čega je 138.721 građanin otišao u zemlje EU, a preostali u druge zemlje svijeta, upozoravaju demografi.
Najviše naših stanovnika otišlo je u Njemačku, oko 88.000. U pomenutom periodu, BiH je na negativnom prirodnom priraštaju, odnosno razlici broja umrlih i rođenih, izgubila 86.170 ljudi.
Praktično, po pomenuta dva osnova, godišnje u prosjeku ostajemo bez 40.000 građana.
Odlaze cijele porodice
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, iz BiH je za 11 mjeseci lane samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 17.700 naših radnika. Naravno, broj onih koji su napustili ove prostore daleko je veći od pomenutih brojki, s obzirom da mnogi ne odlaze preko agencija, dok velika većina, čim se malo snađe, u inostranstvo odvodi cijele porodice.
Iz nevladinog sektora poručuju da, nažalost, najviše odlaze mladi, te da su sve češći slučajevi odlaska cijelih porodica.

– Glavni razlog je besperspektivnost. Naime, radom na terenu pokušavamo da vidimo o čemu građani BiH razmišljaju i šta planiraju. Jednostavno, oni samo žele da odu i čekaju prvu priliku za to. Razlog je gubitak nade da će ovdje biti bolje. Uglavnom odlaze u Njemačku. Uprkos masovnim odlascima, vlast ne nudi nikakvu platformu koja bi ovu negativnu pojavu bar malo zaustavila – rekli su ranije za Srpskainfo iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Najbrže smanjenje stanovništva
Podsjetimo, BiH je, prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva”, zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Po ovom izvještaju, BiH, naime, godišnje gubi više od 1,5 odsto svog stanovništva. Srbija je sedma, dok je Hrvatska na osmom mjestu.
– Analiza stanja stanovništva je potvrdila da je BiH zemlja sa “najnižim niskim” fertilitetom na svijetu, visokim nivoima migracija i starenja stanovništva, kao i sa duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima. Do 2070. godine će takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 odsto, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji, sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 odsto – saopštili su iz Populacijskog fonda UN.
Pozivajući se na podatke Eurostata, profesor demografije Stevo Pašalić kaže da je, kad je riječ o broju građana BiH koji su u periodu 2014.-2021. napustili BiH, oko 60 odsto dozvola izdato u svrhu rada.
– Oko pet odsto dozvola odobreno je za podršku obrazovanju, 30 odsto zbog porodičnih razloga, a preostale u druge svrhe. Preko polovina dozvola bilo je na period duži od jedne godine – kaže za Srpskainfo Pašalić.
Manjak radne snage
Dodaje da naša, kao i ostale države sa ovih prostora, imaju nisku stopu rađanja.
– To, generalno, uzrokuje manjak radne snage. Kod nas je na to posebno uticala razlika u platama koje kod najinteresantnijih zanimanja idu oko 1:5 do 1:6 u korist Njemačke. Dakle, migracije se ne mogu spriječiti i činjenica je da se mi već suočavamo sa uvozom radne snage, koja nam dolazi iz mnogih zemalja, pa čak i iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke – naglašava Pašalić.
Jasno je da migracije i niska stopa nataliteta sobom nosi sve manje upisanih osnovaca i srednjoškolaca, manje studenata, te manje radnika.

– Sve ovo znači da moramo krenuti sa reformom obrazovnog sistema, da se promovišu, na primjer, zanatski poslovi. Kod nas se na zanimanja, poput tesara i zidara, koja su deficitarna, upisuje po nekoliko učenika u školama. Prosto, disbalans na tržištu radne snage se mora anulirati – poručuje Pašalić.
U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.
– Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. A dugoročne posljedice iseljavanja mogle bi da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima. Za očekivati je da investitori, pogotovo strani, nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati – objašnjava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu