Bilo kakve kataklizmične i spektakularne najave o drastičnom poskupljenju goriva u Srbiji su paušalne, jer ne postoji nijedan pokazatelj u ovom trenutku koji može reći da će cijena goriva enormno poskupiti – kaže Mićović.
Poskupljenje goriva od par dinara u posljednjih nekoliko nedjelja je, kako ocjenjuje, posledica kumulativnog efekta različitih tržišnih uticaja, među kojima je i povećanje akcize na naftne derivate.
– Od Nove godine do danas benzin je poskupio za oko 2,0 dinara, dizel za oko 4,0 dinara, a u tom periodu akciza je povećana za 1,60 dinara, što, kada se uključi u osnovicu za PDV, znači oko 2,0 dinara – navodi Mićović.
Prema njegovim riječima, ni trenutne promjene na svjetskom tržištu nafte i nešto više cijena tog energenta u odnosu na prethodni period, nisu dovele do nekog velikog poskupljenja, jer se uticaj cijene sirove nafte na cijenu goriva na pumpama odrazi u odloženom periodu – za mjesec, mjesec i po dana.
Dodaje da bi moglo da se desi i da, pod dejstvom nekih drugih uticaja, dođe do neutralizovanja tog efekta.
Mićović, međutim, upozorava da bi trebalo povesti računa o postojanju dovoljnih zaliha na domaćem tržištu, zbog čega se država, kako ističe, mora pozabaviti time da obezbijedi dovoljan nivo obaveznih rezervi kako bi bila u stanju da odgovori na eventualne poremećaje na tržištu.
– Kada nastanu tenzije na Mediteranu, bez obzira što sam Mediteran nije tako veliki izvor sirove nafte ali je vrlo značajan za njen transport, može doći i do poremećaja. To je ono što može biti opasno i mnogo opasnije od bilo kakvog skoka cijena – napominje sagovornik Tanjuga.
Sve zemlje EU imaju obavezne zalihe derivata nafte propisane direktivama EU, a Srbija je, kao zemlja kanditat i članica Energetske zajednice, takođe potpisala obavezu da obezbjeđuje zalihe za 61 dan prosječne dnevne potrošnje derivata nafte, nakon čega je uvela obavezu plaćanja naknade za formiranje obaveznih rezervi.
– Od 2014. godine, svi mi, kupujući gorivo na benzinskim stanicama, zapravo uplaćujemo 2,6 dinara ili sa PDV-om 3,12 dinara u budžet Republike Srbije za kupovinu obaveznih rezervi – napominje Mićović, ali istovremeno dovodi u pitanje da li se taj novac i troši za te namene.
Kako ocjenjuje, aktuelna cijena nafte tipa “brent” od 74 dolara po barelu je značajno niža u odnosu na period od 2010. do 2013. godine, kada se kretala oko 100-110 dolara, ali jeste veća u odnosu na prošlu godinu.
– Sada smo upravo u periodu trenda rasta cijena sirove nafte, ali samo prije mjesec dana je bio trend pada. To pokazuje da je riječ o jednom vrlo živom, dinamičnom tržištu, i istovremeno vrlo plašljivom kada su u pitanju ovakve tenzije kao što se dešava na Bliskom istoku – ističe on.
Za sve u naftnoj industriji je, kako kaže, vrlo važan podatak kolika će biti prosječna godišnja cijena “crnog zlata” u 2018. godini, koja je početkom godine, kada su se radile procjene na osnovu analize tržišta, projektovana na nivou od 57 do 64 dolara.
Međutim, u te procjene niko ne može da uvrsti geopolitičke tenzije i ratne sukobe, jer je to nešto što nastaje u vremenu, zaključio je Mićović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu