Politika

Metju Fild za SRPSKAINFO: Ne želimo da učestvujemo u teorijama zavjere

Svjestan sam da postoje različita osjećanja u BiH po pitanju NATO. Odbrana je nadležnost državnog nivoa i Ustavni sud RS je već dao svoju odluku koja kaže da Rezolucija o neutralnosti Narodne skupštine RS nije pravno obavezujuća.

Metju Fild za SRPSKAINFO: Ne želimo da učestvujemo u teorijama zavjere
FOTO: AMBASADA VELIKE BRITANIJE

To u intervjuu za Srpskainfo kaže ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild komentarišući politički stav Republike Srpske da BiH treba da bude vojno neutralna.

-Često se Srbija pominje kao važan faktor u razmišljanjima u Republici Srpskoj, a činjenica je da Srbija ima široku i značajnu saradnju sa NATO, uključujući i putem zajedničkih vježbi i izgradnje kapaciteta, o kojoj izgleda mnogi u ovoj zemji ne znaju kaže Fild.

Da li konstituisanje Savjeta ministara BiH treba uslovljavati bilo čim, pa i pristankom SNSD na dalje NATO integracije BiH?

Volio bih da BiH prihvati ponudu NATO da zajedno rade na Nacionalnom godišnjem programu. Time bi se podržala poboljšanja u Oružanim snagama, otvorila veća saradnja sa NATO, poput one koju ima Srbija. Taj program bi uključivao savjetodavnu i praktičnu podršku koja je prilagođena političkim, ekonomskim, odbrambenim, resornim, bezbjedonosnim i pravnim potrebama BiH. Nadalje, program bi bio u skladu sa važećim odlukama bosanskohercegovačkih vlasti, koje je, zajedno sa drugim strankama, donio i SNSD. Podnošenje Nacionalnog godišnjeg programa ne znači članstvo u NATO, što će biti odluka koju će donijeti građani ove zemlje. Kao i svi drugi segmenti formiranja vlasti, i ovom pitanju se treba pristupiti u duhu dijaloga i kompromisa.

FOTO: Foto: Ambasada Velike Britanije u BiH
FOTO: Foto: Ambasada Velike Britanije u BiH
Ambasador Metju Fild

Da li je evropski put BiH uslovljen članstvom u NATO?

Putevi ka EU i NATO su veoma različiti i odvojeni. Ali su ujedno i komplementarni jer su oba određena reformama koje donose poboljšanja za zemlju, a što onda jača domaću i međunarodnu vjeru u budućnosti. Postoje zemlje koje su članice jednog saveza, ali ne i drugog, ali i jedan i drugi put ka tim savezima nudi značajne praktične dobrobiti institucijama i građanima.

Za evropske integracije BiH do sada je važnu ulogu imala tzv. britansko – njemačka inicijativa. Kakva je sudbina te inicijative nakon odluke Velike Britanije da napusti EU?

Britansko – njemačka inicijativa je bila specifičan odgovor dva dobra prijatelja BiH, kako bi se fokus preusmjerio na otvaranje radnih mjesta i ponovo aktiviralo kretanje na putu ka EU. Iako su postignuti određeni uspjesi, poput aplikacije za članstvo u EU i poboljšanja u polju ekonomije, mnogo toga je ostalo nedovršeno. Odgovornost za to leži na političarima BiH koji su se okrenuli ka unutrašnjim razmiricama i podjelama. A, kada govorimo o Ujedinjenom Kraljevstvu i izlasku iz EU, govorimo o demokratskom izboru i Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti podržavati demokratski izbor građana BiH da se pridruže EU. Bregzit neće promijeniti odnose Ujedinjenog Kraljevstva i BiH, šta više, naša saradnja će biti još dublja. Ujedinjeno Kraljevstvo je sada aktivno angažovano u radu sa novim vladama na reformama koje su usmjerene na potrebe građana.

Vaš komentar na protest građana u Banjaluci, u slučaju „Dragičević“, kao i na ponašanje policije Republike Srpske prema građanima?

Pravo na mirno okupljanje, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, ključno je za svako funkcionalno demokratsko društvo. Takođe, vlasti imaju odgovornost da obezbijede sigurnost svih građana i da svi poštuju vladavinu zakona. A, svi se možemo složiti da je razumljivo da roditelj nakon smrti djeteta traži odgovore.

Kakav je vaš stav o zabrani okupljanja građana na centralnom gradskom trgu u Banjaluci?

Vlasti i organizatori protesta se moraju pridržavati pravila kako bi se osiguralo održavanje mirnih protesta, u skladu sa zakonom. I ponavljam, sloboda izražavanja i pravo na mirno okupljanje su ključni za bilo koju demokratiju.

U javnosti se spekulisalo da Ambasada Velike Britanije pomaže skrivanje Davora Dragičevića. Da li je to tačno?

Sama ideja mi je bila nevjerovatna! Ali, jasno sam tada rekao da Davor Dragičević nije u našoj ambasadi, i da Ujedinjeno Kraljevstvo nije bilo u kontaktu sa njim ili bilo kojim organizatorom protesta. Ujedinjeno Kraljevstvo je prijatelj Republike Srpske i prijatelj Bosne i Hercegovine – investirali smo i nastavićemo investirati u ovu zemlju, a naš prvi prioritet će biti potrebe građana. Nećemo učestvovati u bilo kakvim teorijama zavjere, nego ćemo nastaviti pružati podršku i raditi sa partnerima kojima je cilj da ova zemlja i njeni građani ostvare svoj puni potencijal.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Strani ambasadori u BiH su pod čestim optužbama da se miješaju u unutrašnja politička pitanja. Kako to komentarišete?

Kao strani diplomata, uvijek imam u vidu da sam gost u ovoj zemlji i u službi Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo ima odgovornost, prema građanima ove i naše zemlje, kao i jasne odgovornosti članice Savjeta za implementaciju mira i Savjeta bezbjednosti UN. I dok neki građani BiH smatraju da se članovi međunarodne zajednice previše miješaju u unutrašnja politička pitanja, mnogi u ovoj zemlji smatraju da bih ja i drugi članovi međunarodne zajednice trebali biti još angažovaniji. Ali, mislim da to ne bi bilo u dugoročnom interesu građana, i da je naša primarna odgovornost da pomognemo da izabrani predstavnici izvršavaju svoje obaveze. Ja se nadam da će moj pristup uvijek biti usmjeren na potrebe građana.

Kakav je vaš stav o najavi SDA da će pred Ustavnim sudom BiH tražiti preispitivanje imena Republike Srpske?

Prvi prioritet sada treba biti formiranje vlada na svim nivoima, kako bi mogle što prije da se posvete radu na aktivnostima koje će dovesti do poboljšanja u životima građana. To zahtijeva konstruktivne razgovore i spremnost na kompromis. Umjesto toga, svjedočimo razmiricama, pritužbama vezanim za pitanja iz prošlosti ili za ustav, kao i uske interese. Sve se ovo prečesto viđa u BiH, ali se nadam da će političari na svim stranama početi raditi za širi interes.

Šta ste prvo primjetili kada ste stigli u BiH i šta vam najviše smeta?

Svaki put me iznova oduševi kvalitet ljudi koje srećem u cijeloj BiH – njihov talenat, smisao za humor i njihova otpornost. Ono što mi se ne sviđa je da rijetko dobiju zasluženo zalaganje njihovih političara, koji izgleda da su više fokusirani na prošlost i koji jačaju podjele i unutrašnje razmirice, nego na poboljšanje života onih koji su ih izabrali. Zaista bih volio vidjeti kako cijela BiH postaje stabilnija, prosperitetnija i pravičnija zemlja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu