Analiza podataka o ruskim žrtvama i objava na društvenim mrežama sugeriše da vojnici regrutovani iz krajeva bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući pretežno muslimanski Sjeverni Kavkaz, čine čak trećinu poznatih vojnih žrtava, a u nekim slučajevima i do 50 odsto ranjenih u ratu u Ukrajini.
Dokazi sa bojnih polja u Ukrajini sugerišu da mnogi pali vojnici, koji se bore na strani Rusije i koji su ostali na liniji fronta, nose bijele trake na uniformama, koje označavaju neregularne ruske jedinice. Ove jedinice se uglavnom sastoje od etničkih manjina kao što su oni iz muslimanske republike Dagestan ili Ingušetija ili udaljene lokacije poput Burjatije, čiji su stanovnici mongolskog porijekla. Manjine čine oko 20 odsto ruskog stanovništva.
Kremlj i njegovi visoki generali dugo su se oslanjali na taktiku „jake ruke“ i faktore kao što su siromaštvo i nedostatak društvene mobilnosti da bi regrutovali veliki broj ljudi među manjinama i u ruralnim područjima.
Vojni analitičari i aktivisti za ljudska prava rekli su da raste sumnja da je Moskva rasporedila ove jedinice na liniju fronta u Ukrajini, dok se broj poginulih u ruskoj borbi – koji ove nedjelje prema NATO iznosi čak 15.000 – nastavlja da raste.
Studija o broju žrtava koju je uradio jedan stručnjak otkrila je da više od polovine imena ruskih ranjenika iz Ukrajine koji se liječe u bolnici u Rostovu, na jugu Rusije, nose uobičajena dagestanska imena kao što su „Magomed“ ili Muhamed.
Odvojena analiza objava na platformi društvenih medija Telegram u kojima je objavljeno da je više od 100 ruskih vojnika ubijeno ili zarobljeno, otkrila je da nešto više od 30 odsto njih nisu bili Rusi, te da su mnogi nosili muslimanska imena.
Kamil Gulejev, ekspert za rusku vojsku u istraživačkom centru Vilson centra sa sjedištem u Vašingtonu, rekao je: – Faktor (etničke) manjine u ruskoj vojsci je veoma potcijenjen kada se govori o toku ukrajinskog rata. Etničke manjine tamo (na ratištu) nisu toliko u manjini. Sudeći po spiskovima žrtava, manjine su široko zastupljene na ratištima kao topovsko meso.
Galejev, koji je napravio procjenu na osnovu bolničke liste u Rostovu, rekao je da postoje različiti, ali značajni dokazi da regruti iz manjina plaćaju neproporcionalno visoku cijenu na ukrajinskim ratištima. Primjera radi, stanovništvo Astrahana na jugu Rusije čini 68 odsto etničkih Rusa i 15 odsto Kazaka, a spisak poginulih u Ukrajini pokazuje da je iz tog regiona među poginulima 85 odsto Kazaka.
I fotografije ruskih ratnih zarobljenika objavljene na društvenim mrežama prikazuju veliki broj vojnika sa Kavkaza, iz Sibira i centralne Azije.
U međuvremenu, u izveštaju BBC Njuza sa linije fronta u Harkovu, na sjeveroistoku Ukrajine, ove nedjelje je navedeno da je svega nekoliko vojnika, čija tijela su raštrkana na bojnom polju, izgledalo kao etnički Rusi.
– Ovo nisu pravi Rusi. Oni ne znaju zašto su ovdje – jedan ukrajinski vojnik je rekao za BBC.
Jedan kazački aktivista za ljudska prava rekao je za britanske medije, da su manjinske teritorije u Ruskoj Federaciji bile prisiljene da plate sumornu cijenu za dominaciju Moskve.
– Obavezno učešće etničkih manjina u ratu na teritorijama koje je okupirala Rusija bio je uobičajen metod koji su koristili vladari Rusije. Čak i za vrieme Drugog svjetskog rata angažovali su veliki broj Kazaka, a čak i ako bi ih zgnječili njemački tenkovi, nisu mogli da se povuku jer bi ih poklali ruski vojnici iza njih – rekao je on.
Vodeći stručnjak za Evroaziju rekao je da je visok udio manjinskih trupa u redovima Kremlja djelimično vođen socio-ekonomskim faktorima, uključujući i činjenicu da se pridruživanje sovjetskoj, a sada ruskoj vojsci, tradicionalno smatra sredstvom za bolji život onih koji su porijeklom iz ruralnih i često osiromašenih krajeva.
Istovremeno, Moskva je naučila da iskoristi činjenicu da je manje vjerovatno da će regruti iz udaljenih oblasti da izbjegnu regrutovanje u borbene snage, nego što bi to radili stanovnici gradova i slovenskog porekla.
– Moskva stavlja ljude iz ruralnih područja i republika sa neruskim stanovništvom u borbene jedinice jer je manja vjerovatnoća da će se tome oduprijeti od onih iz gradova – rekao je Pol Gobl, bivši zvaničnik Stejt departmenta.
Kako je rekao, u skladu sa tim je i veliki broj vojnika pripadnika etničkih manjina među poginulima.
Kremlj je otvoreno priznao da nastoji da regrutuje i hiljade plaćenika iz Libije i Sirije, plaćajući im 1.000 dolara (760 funti) mjesečno, kako bi ojačao svoje redove u Ukrajini. Ove nedjelje je objavljeno da je Moskva ubrzala svoj program regrutacije plaćenika i da je takođe preplavila ruske veb stranice za zapošljavanje oglasima za veterane da se ponovo priključe vojsci uz dobijanje oficirskih činova, piše Blic.
Istovremeno, postoje dokazi da Moskva, za koju se procjenjuje da je već rasporedila oko 75 odsto svojih najsposobnijih borbenih jedinica u Ukrajinu, nastoji da ubrza i zvanje novih regruta i njihovu obuku od sljedećeg mjeseca. Postojećim trupama regruta u Ukrajini takođe se navodno nude produženi ugovori da ostanu u vojsci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu