Magazin

Među njima i izraz koji koristimo za majku: Ove ALBANSKE REČI Srbi koriste svaki dan, odomaćili su se izrazi za više od 300 riječi

Srpski jezik ima veliki broj tuđica koje se upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. Turcizmi i anglicizmi su najzastupljeniji, ali da li ste se ikad zapitali kog su porijekla riječi keva ili čak šešir? Ako niste, otkrićemo 'tajnu' - u pitanju su reči albanskog porijekla.

pisanje olovkom
FOTO: FREEPIK

A postoje još mnoge koje su dio našeg riječnika, a da nismo nikad ni pretpostavili u kom jeziku su im korijeni.

U srpskom jeziku postoje riječi koje su se odomaćile u govoru, posebno onom uličnom, neformalnom, a potiču iz albanskog jezika. Za neke od njih bili smo uvjereni da su naše riječi. Kako pišu određeni izvori, takvih riječi je 330, posebno u slengu, i to prema istraživanjima sa početka 20. vijeka, što znači da ih sada zasigurno ima još više.

Pročitajte još

U nastavku vam donosimo najčešće korišćene riječi albanskog porijekla u srpskom jeziku, kako prenosi Espresso.

KEVA (majka)

Imenica nastala od glagola “kevati”, koji je prethodno nastao od riječi “ke” (imaš) i srpskog “davati”.

NJUPATI (jesti)

Albanci za stanje zasićenosti kažu “ngop”, a sitnim glasovnim promijenama mi smo došli do našeg “njupa”.

ŠORATI (urinirati)

Na albanskom jeziku se mokraća kaže “šura”, pa je analogija više nego jasna.

KINTA (novac)

Kindark je albanska riječ koja označava stoti dio franga, nekadašnje osnovne novčane jedinice u državi južnog susjeda.

Nailje R. Malja Imami i Marija Popović sa Filološkog fakulteta u Beogradu uradile su rad pod imenom “Albanizmi u srpskim i makednonskim govorima”, a riječi koje su najupečatljivije u našem jeziku su:

Kopile (kod Safeta Hodže kopilj)

Hodža ističe da je ova riječ iz albanskog jezika ušla u srpski i hrvatski, makedonski, bugarski, grčki i rumunski jezik, s tim što je u ova dva posljednja jezika bolje sačuvala starije značenjekopile, kojom se imenovalo ̓dijete ̓, što nije slučaj sa slovenskim jezicima, u kojima ona označava mladića ili djevojku koji služe, a za nadoknadu dobijaju ̓izdanak neke voćke ili biljke ̓. Čabej ukazuje na relativno rano preuzimanje ove riječi u svim balkanskim jezicima.

Magarac (kod Safeta Hodže magare)

Hodža navodi da je ova riječ iz albanskog jezika ušla u makedonski i bugarski kao magare, u srpski i hrvatski kao magarac, a rumunski kao magar. Napominje da se ta životinja u slovenskim jezicima izvan Balkana naziva osao, osla. Ističe da se prema tumačenju E. Čabeja ova albanska riječ magarraščlanjuje na maigar, ali ne daje dalje objašnjenje, već samo upućuje na njegovu studiju Studime gjuhësoreI (1976) i na Ajetija GjA 2 (1968). Naime, Čabej stari oblik riječi gardovodi u vezu sa sanskritskom reči garimā ̓težak, tovar ̓. Stanišić napominje da ova riječ može da se sretne u spisku albanizama i da se ona izvodi po Čabeju od gar. Podsjeća da je Petar Skok odavno pokazao da je riječ magarslovenska.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu