Kada se na njenoj unutrašnjoj strani, onoj koju stavljamo do nosa i usana, srebrnim koncem izvezu komponente u obliku kondenzatora, maska može da nam otkrije da li u organizmu imamo ovaj opasni virus.
Ova neobična, ali vrlo korisna maska nastala je u “režiji” Gorana Stojanovića, profesora novosadskog Fakulteta tehničkih nauka i tima njegovih mladih kolega i naučnika.
Strpljivim radom i istraživanjem “iznikla” je u laboratoriji Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu.
Entuzijasti, može se reći, s dečijom radoznalošću, u prostorijama prepunim kompjutera i drugih elektronskih sprava, ali i sa mašinom za vez, ne miruju, i na ovome se nisu zaustavili. Ideje im poput bujice samo naviru, pa je već narečenoj zaštitnoj maski dodijeljen još jedan “posao”: da na osnovu daha otkrije da li onaj koji je nosi ima helikobakteriju. Uskoro će “raditi” još jedan “posao”, da nas u zimskim mjesecima grije!
Opisujući nam kako kondenzatori detektuju virus korona, naš sagovornik veli da, kada dišemo na kondenzator izvezen u maski, mijenjamo električne osobine te elektronske komponente, a senzor kada se poveže za računar ili aplikaciju na mobilnom telefonu, bilježi promjenu.
– Kada dišemo možemo da zabilježimo promjenu onoga što udišemo ili izdišemo i vidi se da li su pluća bolesna ili ne – objašnjava profesor Stojanović kako sve ovo funkcioniše, dodajući da je slab kapacitet pluća znak bolesti kovida.
Kod kuće se svako može preliminarno testirati na ovaj virus. Maske su nedavno patentirane i zasada ih nose samo članovi tima na fakultetu, a realno je očekivati da mogu da se kupe u apotekama i prodavnicama, u bliskoj budućnosti.
Razmišljajući šta bi još moglo da se uradi sa zaštitnom maskom, kojih se, očigledno još izvjesno vrijeme nećemo osloboditi, profesor Stojanović i njegov mladi tim je došao na ideju da nam maske zimi griju lice, što je, kako ističe blagodatno za zimske sportove, za klizače i skijaše. One će uskoro moći da se ugrađuju i u druge odjevne predmete, pa će zimogrožljivi lakše podnositi niže temperature.
– Još jedna, dodatna korist zaštitne maske je da onima koji je nose može da otkrije da li imaju helikobakteriju u organizmu – otkriva nam profesor Stojanović na čemu trenutno rade.
– Senzori ugrađeni u maske moći će da iz daha detektuju helikobakteriju – ističe professor.
Do sada smo uradili mjerenje pH vrjednosti iz daha, pišu Novosti.
Sve ovo, i još mnogo zanimljivih pronalazaka “krčka” se u ovoj laboratoriji zahvaljujući projektu STRENTEKS, koji je odobrila i finansira Evropska komisija. Među 109 prijavljenih, odabrano je deset, a projekat novosadskog profesora je bio na trećem mjestu.
– Dobili smo bespovratnih 2,47 miliona evra, da oformimo tim od međunarodnih i naših stručnjaka u oblasti elektronike na tekstilu – priča nam naš sagovornik kako je sve počelo.
– Čitavu 2020. smo iskoristili da kupimo savremenu opremu. Formirali smo tim, zaposlili četiri postdoktoranta i isto toliko mladih istraživača, čije se plate finansiraju iz fonda ovog projekta.
Na spisku izuma je pametni zavoj sa senzorom, koji prati status rane čak i ispod gipsa, odnosno da li se stvaraju bakterije, kakva je njena pH vrijednost… zavoj koji, dakle, bilježi sve promjene na rani.
Počeli su da vezu i elektrode za EKG snimanje, pa ćemo u dogledno vrijeme moći da kupimo majicu sa ovom “napravom” i da bez povezivanja na EKG uređaj saznamo stanje našeg srca.
Intencija rukovodioca ovih projekata i njegovog tima je, kako veli, da njihova dostignuća i patenti imaju primjenu u praksi, da koriste ljudima…
– Ako naši izumi pomognu nekome da živi bolje, kvalitetnije i srećnije, i mi ćemo biti srećniji i sa više elana nastavićemo da radimo dalje – poručuje profesor Goran Stojanović.
Elektronika
Profesor Stojanović je otkrio i da trenutno rukovodi i radi u četiri projekta. U prvom je riječ o tekstilnoj elektronici, drugi se bavi jestivom elektronikom, posebno su posvećeni i istraživanju senzora za ispitivanje kvaliteta vode, dok je četvrti projekat o odgovornom istraživanju.
– Etika istraživanja je da sve što radimo bude zasnovano na svim etičkim principima akademske čestitosti i poštenja.
SENZOR ZA KVALITET VOĆA I POVRĆA
Profesor sa svojim timom trenutno pravi senzore koji detektuju kvalitet, odnosno svJežinu voća i povrća, pomoću kojih se lako sazna da li ono treba što prije da se pojede ili može još da odstoji. Mjerač će, tvrdi naš sagovornik, reći u dan koliko su, na primjer “stari” plodovi banane ili avokada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu