Ispred BiH nalaze se samo Turska (44,2 sata sedmično) i Srbija (41,7). Što se tiče EU, najviše rade građani Grčke (39,8), dok su odmah poslije njih stanovnici Rumunije (39,5), Poljske (39,3) te Bugarske (39). S druge strane, najkraću radnu sedmicu u prosjeku imaju građani Holandije (32,2), Austrije (33,6), Norveške (33,9), Njemačke (34) i Danske (34,3).
Spomenuto istraživanje oslanja se na prosječan broj radnih sati sedmično, a ne na radni entuzijazam. Tako se došlo do podatka da radnici u BiH premašuju one u Njemačkoj, Švajcarskoj, Norveškoj i gotovo cijeloj Evropi po broju radnih sati.
– Najduže rade u najsiromašnijim državama. Vlasnici firmi u tim državama misle da, ako radnik radi 12 sati danas, da je isto toliko i produktivan. Naprotiv, ljudi su toliko iscrpljeni da ne funkcionišu. Ali poslodavci to očigledno ne shvataju. Zato smo i došli u ovakvu situaciju, sve je više onih koji odlaze – komentar je jednog građanina BiH.
Drugi kaže da je statistika takva zbog zaposlenih u državnoj službi, da radnici kod privatnika rade znatno duže. Kod nas se cijela drama stvara oko neradne nedjelje, dok Zapad uvodi četverodnevni radnu sedmicu. Dok se u Evropi, ali i svijetu sve više primjenjuje četverodnevna radna sedmica, u BiH se taj model gotovo i ne ispituje. Skraćivanje prosječne radne sedmice u evropskim se državama uglavnom odvija kroz granske kolektivne ugovore i u skladu s mogućnostima i specifičnostima pojedinih poslova.
Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran smatra kako nema nikakvog razloga da BiH zaostaje za svijetom u tom pogledu, pa čak i da, kako navodi, ne prednjači ako za tim ima volje i spremnosti.
– Poenta svakog radnog mjesta ionako treba biti učinak pa, ako se potreban posao može obaviti za kraće vrijeme i radnik imati više slobodnog vremena bez gubitka kvalitete ili obima proizvodnje, ne vidim ni jedan razlog zašto to ne bi bilo izvedivo. Naravno, ako je riječ o nekoj oblasti gdje proces mora trajati svakodnevno, radni bi se dani rasporedili tako da ne rade svi ista četiri dana – rekao je Gavran.
Nažalost, kako ističe, ovakav inovativan pristup zahtijeva mnogo kreativnije i vlasti i poslodavce.
– Kad je riječ o radnom vremenu i uslovima rada, imamo samo potpuno pogrešnu kampanju zabrane rada trgovina nedjeljom koja koristi jedino određenim, visokoprofitabilnim poslodavcima. Takođe, rad od kuće bi trebao biti masovniji i svi ostali oblici fleksibilnosti – zaključuje Gavran.
Povećanje produktivnosti
Zagovornici skraćivanja radne sedmice u Njemačkoj nadaju se da će to učiniti radnike srećnijima i produktivnijima u vrijeme kada je rast produktivnosti u toj zemlji spor i postoji nedostatak radne snage. Prema pristašama četverodnevne radne sedmice i većini onih koji su imali priliku raditi četiri dana u sedmici, to bi povećalo dobrobit radnika, učinilo bi ih produktivnijima, prenosi Večernji lista.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu