Ove sedmice Predsjedništvo BiH raspravljaće o pristupanju Bosne i Hercegovine inicijativi za pridruživanje „malom Šengenu“. Radi se o ekonomskom prostoru koji bi trebao obuhvatiti BiH, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Ekonomisti i privrednici iz cele BiH saglasni su – puna sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala sa zemljama regiona doprinijela bi ekonomskom razvoju. Donekle su saglasni i političari. Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odavno zagovara ovu inicijativu.
– To je od velikog značaja za zapadnobalkanske države i mi pružamo potpunu podršku uspostavljanju tzv. „malog Šengena“ i generalno, svim inicijativama koje će doprinijeti boljem političkom razumijevanju i boljoj ekonomskoj saradnji na prostoru Zapadnog Balkana – rekao je Dodik nedavno.
Strahovi
Za pridruživanje ovom zapadnobalkanskom projektu su i neki opozicioni političari. Među onima koji od ranije podržavaju ovu ideju je i lider SDS, Mirko Šarović.

On kaže da BiH ne treba da bude posljednja zemlja koja bi bila izvan ovog projekta.
– Da bi razbili sumnje da se radi o nekoj novoj Jugoslaviji i o nekim planovima Rame ili Vučića, najbolje je da od samog početka budemo u ovoj inicijativi, da kreiramo sporazum, jer je ovo samo faza utvrđivanja principa, a do sporazuma će proći još mnogo vremena. Ako budemo ulazili na gotov sporazum, to je loše, ali ako budemo kreatori tog sporazuma, sve dileme, sumnje i bojazni imamo priliku da otklonimo. Mislim da se ovdje radi samo o boljoj verziji CEFTA. Bilo kakvi strahovi su nepotrebni – rekao je Šarović medijima.
Evropski put
Pozitivne komentare imao je i premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, kao i mnogi drugi političari iz FBiH, a ništa protiv nema ni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović. Prema Džaferoviću, „mali Šengen“ je ideja koju bi trebalo razmotriti, posebno ako će se time ubrzati kretanje ljudi, roba i usluga. Međutim, kako je naglasio, „mali Šengen“ ne može da ima nikakav politički ni institucionalni oblik, niti može da bude zamjena za evropski put BiH.
Treba li BiH u „mali Šengen“, hoće li to biti prepreka EU putu i da li ima mjesta komentarima da je „mali Šengen“ pokušaj stvaranja Velike Srbije ili Velike Albanije? Profesor međunarodnih odnosa, Miloš Šolaja, kaže da BiH od pristupanja „malom Šengenu“ može da ima samo pozitivan ishod.
– BiH treba svaka saradnja i svako otvaranje granica. U tom okviru nam treba i „mali Šengen“, jer će omogućiti brže i bolje poslove i bolju saradnju. Nema razloga da se izbjegava – kaže Šolaja.
Skrivene namjere
On objašnjava da „mali Šengen“ znači samo otvaranje i brži protok.
– Prije svega brži protok posla i investicija, a isto tako i robe, ljudi i kapitala. Naravno, to će u značajnoj meri da pripremi sve države za članstvo u EU, odnosno „veliki Šengen“. Ova inicijativa nije prepreka pristupanju EU. Naprotiv. Pa i sama EU se izjasnila oko toga – rekao je Šolaja za Srpskainfo.
Za razliku od njega, politički analitičar i univerzitetski profesor Slavo Kukić skreće pažnju na neka druga pitanja.

– BiH treba intezivna komunikacija svih vrsta i što se tiče ljudi, prometa roba, usluga… Drugo je pitanje ima li iza toga skrivenih namjera političke, ideološke ili svake druge prirode koja se vuče, kao hipoteka neke bliže ili dalje prošlosti… Što se mene tiče, razgovori o integracijama da, ali uz izbjegavanja svih mogućih sila koje regiju mogu vraćati u godine koje smo iza sebe ostavili u ružnom sjećanju i koje mogu podstaći nove apetite kod ideologa – kaže Kukić.
Ko može imati skrivene namjere?
– Govorim generalno, ali što se mene tiče, činjenica je da “mali Šengen” zagovara predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Činjenica je da podrška dolazi od Milorada Dodika, koji već godinama govori kako je BiH vještačka tvorevina, na respiratorima međunarodnih centara moći. Činjenica je da on govori da Srbi imaju pravo življenja u jednoj državi. Ako se sve te činjenice stave na sto, ne isključujem mogućnost da je i jednom i drugom, uz sve te regionalne inegracije koje omogućuju brži protok ljudi, roba i usloga, negdje u podtekstu i ta mogućnosti – kaže Kukić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu