Naglašava da mu nije jasno zašto su donošenje ove odluke pratile velike polemike, s obzirom na činjenicu da vjeronauka razvija samo pozitivne obrasce ponašanja.
Zanimljivo je da se javnost nije oglasila kada je vjeronauka uvedena u srednje škole u svim kantonima u FBiH i u distriktu Brčko, a kada je Ministarstvo prosvjete i kulture RS razmatralo inicijativu SPC o uvođenju vjeronauke u srednje škole, onda je to bila tema broj jedan u Srpskoj i u Federaciji BiH – kaže Malešević u intervjuu za Srpskainfo.
Koji su argumenti na strani ovog predmeta?
Vjeronauka razvija kod učenika odnos poštovanja prema porodici i društvu, uvažavanje i toleranciju prema ljudima koji drugačije razmišljaju i vjeruju. Zato ne vidim razlog zašto bi neko bio protiv toga. Vjeronauka se izučava i u okruženju, Srbiji i Hrvatskoj, kao i u zemljama EU.
Da li će ovaj predmet biti uveden i u više razrede srednje škole?
Srednjoškolci u RS izučavaće vjeronauku po jedan čas nedjeljno počev od školske 2018/19. u prvom razredu. Od 2019/20. izučavaće je u drugom, od 2020/21. u trećem i od 2021/22. u četvrtom razredu.
Šta sa onima koji su protiv?
Učenici koji se ne opredijele za vjeronauku, izučavaće kulturu religija u prvom i drugom, a etiku u trećem i četvrtom razredu.
U kojoj mjeri su učenici u osnovnim školama zainteresovani za izučavanje vjeronauke?
Oko 95 odsto učenika osnovne škole u školskoj 2017/18. godini izučavalo je pravoslavnu, islamsku, katoličku ili ukrajinsku vjeronauku, pa s pravom možemo reći da je velika zainteresovanost učenika za ovaj predmet. Odluku o izučavanju vjeronauke su donijeli njihovi roditelji, što pokazuje da ni oni nisu protiv.
Koliki je značaj vjeroučitelja u vaspitavanju djece?
Oni zajedno sa nastavnicima daju doprinos pravilnom vaspitanju dece i snaženju porodice, koja je stub društva. A vjeronauka, u skladu sa uzrastom učenika, razvija kod njih osjećaj lične odgovornosti kako bi se pravilno opredijelili prema dobru i zlu, kao osnovnim moralnim kategorijama i njegovali duh tolerancije.
Ako vjeronauka nije problem, svakako jeste to što je u RS je iz godine u godinu sve manje upisanih prvačića.
Nažalost, ovaj trend nije zaobišao RS. U aprilu i maju upisano je 9.600 učenika, koji će u septembru krenuti u prvi razred osnovne škole.
Šta radite na ublažavanju ovog problema?
Nizom mjera želimo da olakšamo ulogu roditeljstva i pomognemo u školovanju učenika. Povećali smo obuhvat djece predškolskim vaspitanjem na 18,5 odsto. Organizujemo program pripreme djece pred polazak u školu, a ove godine smo obuhvatili 45 odsto ukupnog broja djece. Organizujemo jutarnje čuvanje i produženi boravak za djecu mlađeg uzrasta u 85 osnovnih škola. Za učenike prvog i drugog razreda obezbjeđujemo besplatne udžbenike, sufinansiramo prevoz učenika osnovnih škola, kao i smještaj učenika u đačkim domovima.
Da li će smanjenje broja učenika dovesti do pojave viška zaposlenih u prosvjeti i do zatvaranja škola u narednoj školskoj godini?
Racionalizacija mreže škola se radi svake četiri godine. S obzirom na to da je racionalizacija rađena lane, ove godine neće biti zatvaranja škola. Smanjenje broja učenika sigurno će se odraziti na normu prosvjetnih radnika, ali učinićemo sve da ne bude otpuštanja. Ako negdje budemo imali višak zaposlenih, oni će biti preraspoređeni po drugim školama.
U kojoj mjeri sarađujete sa poslodavcima pri kreiranju plana upisa u srednje škole i koliko je taj plan u skladu sa potrebama tržišta rada?
Pri izradi plana upisa učenika usklađujemo potrebe tržišta rada na nivou lokalne zajednice sa obrazovnim i prostornim kapacitetima škola i iskazanim interesovanjima učenika. Naš cilj je povećanje upisa učenika u trogodišnje stručne škole, kao odgovor na potrebe tržišta rada. Međutim, nema zainteresovanosti učenika.
Šta je razlog?
Pored stipendiranja učenika koji upišu zanate, sigurno je potrebno i značajnije povećati plate jer naši ljudi rade takve poslove u inostranstvu za dobru platu. Ali, bez obzira na plan upisa koji donosi Ministarstvo i potrebe poslodavaca, učenici i njihovi roditelji i dalje se teško odlučuju za trogodišnje stručne škole.
Da li će u RS zaživjeti dualni sistem obrazovanja?
Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju predvidjeli smo da se u srednjim stručnim i tehničkim školama može izvoditi i dualni sistem obrazovanja, to jest učenje u školi i kod poslodavca. Uslove koje mora ispunjavati poslodavac utvrđuje škola. Ugovor može biti potpisan između škole i poslodavca i između poslodavca i roditelja učenika i škole.
A kako je u praksi?
Iako smo zakonom predvidjeli tu mogućnost, u praksi nije lako realizovati dualni sistem obrazovanja jer naša privreda nije u toj mjeri razvijena da poslodavac može obezbijediti učenicima adekvatne uslove, mentora, kao i određenu naknadu za rad.
Ima li ovdje bar nekog pomaka?
Od prošle školske godine poseban akcenat smo stavili na povećanje broja časova praktične nastave kod poslodavaca. Odobrili smo eksperimentalno izvođenje nastavnog procesa sa povećanim fondom časova praktične nastave za zanimanje stolar u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ Bijeljina i za zanimanje obućar u SŠC „Mihajlo Pupin“ Derventa.
Koliko je upisna politika u oblasti visokog obrazovanja usklađena sa potrebama tržišta rada?
Vlada RS donijela je odluku o upisu 4.701 redovnog studenta prvog ciklusa i 1.325 redovnih studenata drugog ciklusa studija u akademskoj 2018/19. godini na javne visokoškolske ustanove, dok ove ustanove same donose odluku o broju studenata koji finansiraju svoje školovanje, stranih državljana i vanrednih studenata. Sudeći po prvim rezultatima upisa, visokoškolske ustanove nisu realno planirale, a potrebno je i da se bolje povežu sa privrednicima i ponude studijske programe za zanimanja tražena na tržištu rada.
Šta će učenici u RS od naredne školske godine novo učiti u istoriji?
Kad je riječ o istoriji, učenici devetog razreda osnovne škole i trećeg i četvrtog razreda gimnazije izučavaće dešavanja na ovim prostorima u periodu od 1990. do 1995. godine. Naglašavam da u tim lekcijama nema govora mržnje, niti uvreda za druga dva konstitutivna naroda. Želimo da učenici znaju kako je nastala RS, kolika je žrtva utkana u njene temelje i da svi zajedno treba da čuvamo mir i slobodu.
Šta je sa ostalim nacionalnim predmetima čiji se sadržaj usklađuje sa Srbijom?
Usaglašavanje programskih sadržaja za nacionalne predmete – srpski jezik, istoriju, geografiju i prirodu i društvo – važno je za očuvanje nacionalnih vrijednosti i razvijanje osjećaja za nacionalnu pripadnost. Riječ je o istom narodu, koji govori istim jezikom i dijeli isto kulturno-istorijsko nasljeđe. Ovim ne ugrožavamo prava drugih naroda, niti izlazimo iz okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Stipendije
U javnosti se često potencira loš standard studenata u RS.
Omogućujemo studentima u RS da plaćaju najnižu cijenu smještaja i ishrane u okruženju, što godišnje sufinansiramo sa 4,8 miliona KM godišnje. Izgradnjom novih domova u Banjaluci, Foči i Palama obezbijedili smo odlične uslove za smještaj studenata. U toku je i obnova dva paviljona u Banjaluci, a u planu je i izgradnja doma u Lukavici. Stipendiramo oko 1.000 studenata u RS, kao i značajan broj studenata u inostranstvu. Sigurno je uz ove mjere olakšano studiranje u RS, a znamo da se i cijene školarina nisu mijenjale godinama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu