Magazin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (27): Ljekovita svojstva šumskih jagoda

U jednoj od najpoznatijih japanskih zen priča govori se o monahu koji se izgubio u šumi, pa su na njega nasrnule divlje zvijeri.

FOTO: IVAR LEIDUS/WIKIPEDIA

Bježeći od njih došao je do litice ispod koje je bila provalija. Zvijeri su bile iza njega, provalija ispred. Monah je klekao na travu i vidio divlje jagode. Probao ih je i oduševio se kako su bile ukusne.

Ova zen priča govori o snazi pozitivnog duha, koji se lako može uzvisiti iznad života i smrti. A ljepota ukusa divlje jagode zaista pomaže u tome.

Šumska jagoda je otporna samonikla višegodišnja biljka. Razmnožava se sjemenom u jesen ili mladicama u proljeće. Stabljika je uspravna ili polegla, obrasla dlačicama. Listovi su tročlani i jajoliki, sa krupno nazubljenim obodom i naličjem sa svilenkasto poleglim dlačicama. Sitni i nježni bijeli cvjetovi nalaze se na dugim drškama. Plod je sočna crvena jagoda koja sadrži mnogo vitamina i minerala. Može se uzgajati u zatvorenom. Šumska jagoda je zbog fine arome i prijatnog ukusa, kao i ljekovitog dejstva, veoma cijenjena i primjenjena.

Šumska jagoda (Fragaria vesca) rasprostranjena je u umjerenim predjelima Evrope i Azije, ali se odomaćila i izvan tih područja.

Divlje jagode su prisutne veoma dugo u raznim oblastima svijeta. Ljudi su ih odgajali u baštama prije početka hrišćanstva, a na visokoj cijeni bile su kod starih Rimljana. Poslije pada Rima, dugo su bile zanemarene, a ponovo su postale cijenjene u srednjem vijeku, i to više zbog medicinskih svojstava nego kao ukusna hrana. Tadašnje jagode nisu bile tako lijepe i ukusne kao današnje vrste. Oblik sličan današnjem počele su da poprimaju u 18. vijeku.

Kada je bio poslat u Čile i Peru da nadgleda španske aktivnosti u ovim zemljama, jedan francuski inženjer otkrio je vrstu jagoda mnogo veću od dotadašnjih poznatih vrsta. Odnio je sjeme i uzorke u Francusku i tada u Evropi počinje plansko uzgajanje ovog voća. U 19. vijeku, kao i drugo voće koje nije dugotrajno i koje se lako kvari, jagode su na trpezi imale samo bogate porodice. S pronalaskom željeznice lakše su prenošene u udaljene krajeve i uskoro su postale svima dostupne.

Danas je uzgajivačima poznato više od 400 sorti, ali najveće bogatstvo hranljivih materija nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode, na primjer, sadrže mnogo više vitamina i gvožđa od svih kasnije stvorenih sorti. Zapravo, povećavši plodove, uzgajivači su dobili jagode koje sadrže 10 posto i više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka.

Divlje jagode vole šumarke, svijetla, osunčana mjesta i polusjenovite predjele. One su prve biljne vrste koje nastanjuju krčevine i šumska požarišta. Brojnije su i bujnije u planinskim krajevima, a rastu sve do 1.500 metara nadmorske visine.

Mnogo istine ima u staroj izreci da mravi najbolje znaju put koji vodi do šumskih jagoda. Ovom voću, prije svega, najviše pogoduje upravo ona vrsta tla na kojem se mravi zadržavaju i prave svoje mravinjake – vlažna, bogata i propusna.

Vrijeme cvjetanja: Od ranog proljeća do kraja ljeta. Prvi plodovi mogu se naći već u maju, a mogu se brati sve do jeseni.

Ljekoviti dio: Plodovi, cvjetovi i listovi. Sadrži tanine, flavone, organske kiseline, vitamin C i minerale.

Ljekovita dejstva: Fragaria vesca je naučni naziv za divlju jagodu. Ime potiče od latinske riječi „fragare”, koja ukazuje na prijatnu aromu ne samo plodova već i listova. Kad se listićima ovog voća odstrane peteljke, od njih se može pripremiti ukusan čaj koji miriše na limun. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala sistema za varenje. Korijen šumske jagode odstranjuje zubni kamenac, njeni izdanci zaustavljaju dijareju i krvarenje. Svjež plod se koristi kod želučanih problema, za jačanje organizma, poboljšavanje varenja i izlučivanje vode iz organizma, kod prehlade i upale grla, za jačanje desni i zaustavljanje dijareje.

Recepti

Čaj: pripremljen od 2 kašičice listova divljih jagoda i ¼ litra ključale vode poboljšava varenje i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu. Liječi želudačne tegobe, zaustavlja dijareju i liječi žuticu. Takođe, ako čajem od listova šumske jagode ispiramo usta, jačamo sluznicu. Na isti način, ali od sasvim mladih listova, priprema se i blagi ukusni čaj koji jača nejaku djecu.

Čaj: 2 velike kašike suvih ili svježih listova šumske jagode prelijemo litrom vrele vode i nakon 10 minuta procijedimo. Popijemo ga vrlo toplog tokom dana, u gutljajima, a kura traje tri nedjelje. Tim čajem dobro očistimo bubrege i jetru.

Oblozi: istucaju se listovi šumske jagode, sokom se istrljaju ubodena mjesta od komaraca i drugih insekata i potom se listovi stave kao oblozi.

(Nastaviće se)