Ta vrsta robe namijenjena je malom procentu potrošača koji mogu da je priušte i na koje ni inflacija, niti bilo koja druga kriza, ne utiču. S druge strane, izazovi u ekonomiji prosječnog potrošača tjeraju na štednju i racionalnije korišćenje raspoloživog novca, pa tako ne čudi što i u svetu i u Srbiji raste tražnja za proizvodima trgovačkih robnih marki.
U posljednje tri godine, zbog posljedica pandemije i problema u lancu snabdijevanja usljed sukoba u Ukrajini, prodaja novih vozila u Srbiji je u padu. U 2022. godini u odnosu na 2021. za 5,33 posto, a u odnosu na 2019. za čak 16 procenata. Ipak, krizu ne osjećaju proizvođači najskupljih vozila.
– Svakako se vozila sa pristupačnom cijenom više prodaju, jer sama po sebi imaju širu ciljnu grupu. Međutim, luksuzna ili premijum vozila bilježe konstantan rast u ukupnom tržišnom učešću i najčešće nisu pogođena krizom i izazovima kao što je to slučaj sa ostatkom tržišta – kaže Aleksandra Đurđević, predsjednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova.
Interesovanje kupaca za određene modele, objašnjava, varira u odnosu na društveno-ekonomski momenat.
– Ako posmatramo posljednjih godinu dana, zbog inflatornih pritisaka koji se osjete u gotovo svakom aspektu, građani sve češće pribjegavaju štednji i racionalnije pristupaju kupovini automobila, posebno imajući u vidu skok cijena kako polovnih, tako i novih vozila i narušen odnos ponude i potražnje – objašnjava sagovornica.
– Na našem tržištu najčešće se traže najjeftiniji, ali i najskuplji polovni modeli. Kada govorimo o novim automobilima, premijum segment bilježi rast. Kupci se, uz dobre finansijske ponude i uz malu razliku u visini iznosa mjesečne rate i zakupnine, sve češće opredjeljuju za kupovinu vozila nekog premijum brenda. Ono zbog čega se odlučuju na takav potez nije ukupna cijena automobila, nego visina mjesečne obaveze koja je sada pristupačnija većem broju kupaca – dodaje Đurđević.
Već je postalo pravilo da najekskluzivniji i najskuplji modeli na sajmovima budu rezervisani ili prodati gotovo odmah.
– Ti pokazatelji dodatno govore u prilog otpornosti i rastu premijum i luksuznog segmenta, uprkos ukupnom padu našeg tržišta za 2022. godinu. Nije moguće precizno utvrditi koliko se takvih automobila proda na sajamskim izlaganjima kod nas, ali ono što se može procentualno izraziti jeste ukupan udio registrovanih novih putničkih premijum i luksuznih automobila tokom 2022. godine koji je iznosio 15,4 odsto – ističe predsjednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova.
– Najvećem broju naših građana cijena je ključni orijentir. Namena automobila odrediće i nivo opreme koji bi bio optimalan i zadovoljavajući za vozača. Sa druge strane, kod premijum brendova dominiraju karakteristike poput toga da li je u pitanju najnoviji model, kakva je tehnološka naprednost modela, da li je limitirana serija ili slično. Samim tim motivi za kupovinu se razlikuju drastično u zavisnosti od statusa i potreba klijenata – objašnjava sagovornica.
– Odnos prema kupovini automobila je često stvar ličnosti. Postoje ljudi koji će se odricati brojnih stvari da bi sebi obezbijedili atraktivan i skup automobil. S druge strane, nekim ljudima automobil ne predstavlja više od prevoznog sredstva i oni pristupaju na ekonomičan način. Svakako, automobil oduvijek važi za proizvod koji predstavlja statusni simbol i to što segment premijum i luksuznih vozila kontinuirano raste u svom učešću, govori dosta o trendu – ističe Đurđević.
Nisu samo automobili stvar prestiža i pokazatelji statusa. Tu su i kupovina nekretnina, ali i putovanja.
– Prosječna cijena koju ljudi plaćaju za putovanje je oko 500 evra, pa bismo sve preko toga mogli da podvedemo pod luksuz. Ako tako gledamo, onda tokom godine imamo dosta veliki broj tih putovanja, s obzirom na to da tokom ljetnje sezone oko 250.000 ljudi boravi u hotelima. Dio tih hotela je značajno skuplji od iznosa koji sam naveo – kaže Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Juta.
Kao ni kod putovanja, ni kod ostale luksuzne robe nema zvanične statistike o tome koliko se ona u Srbiji prodaje.
U kriznim vremenima većina kupaca se u potrošnji okreće osnovnim potrepštinama – prehrambenim proizvodima i sredstvima lične higijene.
– Kupuju proizvode trgovačkih robnih marki i izbegavaju kupovinu skupih artikala ili ih kupuju samo kada su na akciji. Prosječan potrošač veoma rijetko odlučuje da kupi skupocjeni sat, skupu brendiranu garderobu, parfeme, luksuzne automobile, jahte i slično. Ovu vrstu robe kupuju kupci koji imaju značajno više prihode od prosečnih i na njihove odluke o kupovini obično ne utiču cijene – objašnjava Malinović.
Brendirani proizvodi nisu nužno uvijek bolji od nebrendiranih.
– Za preciznu ocjenu trebalo bi uraditi testiranje. Sigurno je da proizvođači značajan dio budžeta koji je namijenjen za proizvodnju i plasman jednog proizvoda troše na marketing. Proizvodi trgovačkih robnih marki imaju obezbijeđen plasman. Marketing im nije potreban, bar ne u tom obimu, tako da to predstavlja prostor za sniženje cijena u korist potrošača – objašnjava Malinović, prenosi RTS.
Navike potrošača u Srbiji, kažu stručnjaci, slične su navikama kupaca u Evropi i okruženju. Podaci pokazuju da su najveći potrošači luksuzne robe u svijetu stanovnici Južne Koreje, koji su prošle godine na skupocjenosti izdvajali oko 325 dolara po glavi stanovnika. To je daleko više od 55 ili 280 dolara, koliko na ovu vrstu proizvoda troše Kinezi i Amerikanci. Predviđanja su da će luksuzno tržište u 2023. rasti između 5 i 10 odsto, upravo podstaknuto tražnjom iz Kine i SAD.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu