Primjena lijekova na „svoju ruku“, nekontrolisani stres, samo su dio loših navika koje slabe naš imuni sistem i na kraju skraćuju i životni vijek.
Starenje je neizbježno i često opterećeno hroničnim bolom, kardiovaskularnim bolestima, padom kognitivnih sposobnosti, slabijom pokretljivošću. Svi ovi „simptomi starenja“ mogu da se u bitnoj mjeri ublaže dobrim navikama.
Strah od preventivnih pregleda
Dr Hether Vitson sa „Duke Aging Center“ u Sjevernoj Karolini navodi da su strah od preventivnih pregleda, mamografije, kolonoskopije, vakcinacije, neki od načina na koje sami sebi skraćujemo život.
– Ni auto ne traje dugo ako ga ne održavamo. U odnosu na zdravstveno stanje, istoriju bolesti, genetsku predispoziciju, starost, ljekar opšte prakse može da nam predoči najbolji plan preventivnih pregleda za nas – kaže Vitson.
Usamljenost
Čovjek je socijalno biće, a često sami sebi skraćujemo život lošim izborom partnera i prijatelja. Konflikti ili nedostatak dovoljno kvalitetnih odnosa sa drugim osobama, često podižu krvni pritisak, stvaraju i fizički osjećaj mučnine i na taj način urušavaju psihičko i fizičko zdravlje.
– Druženje sa ljudima, pozitivan stav, čuvaju naše kognitivne funkcije i pružaju mogućnost da u dobrom društvu slavimo rođendane i u devetoj deceniji života – smatra dr Lee Linduist, šef gerijatrije sa „Northwestern Medicine“ u Čikagu.
Neprijatne i pretjerano nervozne osobe iz našeg okruženja mogu da svoju anksioznost i nervozu prenesu i na nas, dodaje dr Linduist. Doktorka objašnjava da su mnoge osobe tokom izolacije usljed epidemije kovid 19 narušile zdravlje.
– Moji pacijenti od 90 i neku godinu svaki dan se bude sa planovima za druženje. Normalno je da se sa starenjem sužava krug naših prijatelja, baš zato je bitno da izađemo u neki klub, upišemo časove plesa, stranog jezika, slikanja, šivenja, možda baš tamo pronađemo osobu sa kojom za početak sigurno dijelimo slična interesovanja – savetuje Linduist.
Uzimanje lijekova na svoju ruku
Lijek koji pomaže našem komšiji, neće uvijek biti dobar izbor i za nas, naglašavaju ljekari. Preskakanje propisane terapije, uzimanje lijeka na „svoju ruku“, česte su greške koje urušavaju zdravlje.
– Lijek koji pijemo u 50. godini života neće nam možda biti potreban i kada budemo imali 80 godina – smatra dr Linduist.
Moguće je da će primjena nekih lijekova biti praćena neželjenim efektima, u isto vrijeme stalno se razvijaju nove grupe lijekova od kojih ćemo možda imati više koristi. Savjet je da se o svemu posavjetujemo sa odabranim ljekarem.
Manjak fizičke aktivnosti
Sjedelački način života jedan je od najčešćih načina na koji sami sebi skraćujemo život.
– Kada bi postojale tablete koje mogu da zamijene fizičko vježbanje, mnogi zdravstveni radnici bi ostali bez posla. Vježbanje kontroliše šećer, pritisak, tjelesnu težinu, podiže raspoloženje. Dobro je za sve vitalne organe – ističe Vitson.
Nedovoljna fizička aktivnost jedan je od faktora rizika koji može da nam skrati životni vijek. Šetnja je najjednostavnija vježba koja se savjetuje svima barem 30 minuta dnevno. Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti ili 75 minuta intenzivnog vježbanja svake nedjelje.
Pušenje
Pušenje je i dalje jak faktor rizika za razvoj karcinoma pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća, kardiovaskularnih bolesti. Nikotin stvara jaku zavisnost, pa je u takvoj situaciji često veoma teško reći „ne“ cigaretama.
Postoje, ipak, udruženja, škole za odvikavanje od pušenja na kojima možemo da razmijenimo iskustva sa osobama, koje hoće da ostave pušenje. Ove radionice su i prave prilike da dobijemo i ljekarski savjet i saznamo „male trikove“ uz koje ćemo lakše prebroditi moguće krize i ostaviti cigarete.
Nezdrav način ishrane
Nezdrav način ishrane je, pored pušenja, čest uzrok mnogih hroničnih bolesti. Dobro izbalansirana i zdrava ishrana pruža vitalnost i u starijem životnom dobu, pomaže nam da izbjegnemo mnoge bolesti. Većina stručnjaka savjetuje mediteranski način ishrane bogat voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, uz male količine jaja i mliječnih proizvoda.
– Uočava se da je starijim osobama nekada veoma teško da promijene pogrešan način ishrane. Zdrave navike se stvaraju u djetinjstvu i mlađem životnom dobu, ali nikad nije kasno da pokušamo barem postepeno da mijenjamo loš način ishrane – kaže dr Linduist.
Nedovoljno sna
Većina osoba u razvijenim zemljama svijeta spava manje od preporučenih 7 ili 8 sati. Dr Vitson kaže da se manjak kvalitetnog noćnog sna dovodi u vezu sa razvojem demencije i boletima srca, slabim odgovorom na stres.
– Prekomjerna pospanost tokom dana, hrkanje, epizode slip apneje, mogu da budu razlozi jakog umora, bitno je da se o svemu posavjetujemo sa ljekarom – kaže dr Vitson.
Ukoliko se teško uspavljujemo potrebno je da izbjegavamo kofein i obilne obroke u kasnim večernjim satima. Bitno je da nastojimo da idemo na spavanje uvijek u određeno vrijeme.
Loša kontrola stresa
Stres je razlog koji mnogi pacijenti navode kao uzrok bolesti. Teško je nekada izbjeći stres na poslu i u porodici.
– Ljudi kao vrsta imaju odgovor na stres koji i nije uvijek jasna fizička prijetnja – objašnjava Vitson.
Životinje stresno reaguju kada ih neko lovi ili kada traže vodu. Kada zadovolje svoje potrebe stres kod njih nestaje.
– Mi kao ljudi stresno reagujmo i u situacijama koje nisu nikakva fizička prijetnja za nas. Anksiozne osobe u stanju stalnog iščekivanja da će se nešto loše dogoditi, iako realno nema opasnosti, razvijaju stanje hroničnog stresa koji iscrpljuje imuni sistem i čini nas lakšim „plijenom“ bakterija, virusa i bolesti koje mogu da skrate životni vijek – objašnjava Vitson.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu