Većini je pritužbi zajednička da je došlo do zaokruživanja na okrugli broj evra. Na primjer ako je nešto koštalo 13 kuna, moguće da je neko “zaokružio” na dva evra, što je značajno poskupljene.
Na Redditu je već juče otvorena grupa u kojoj stotine ljudi pišu o poskupljenjima i navode brojne primjere.
– Muško šišanje kod lokalne frizerke 60 kn. Dođem prije par dana. Kaže, zaokružiću na 10 evra da i vama i nama bude lakše – piše tako jedan korisnik.
Korisnici tvrde da je riječ o stvarima koje su prije samo dva dana koštale znatno manje. Tokom dana pokušaćemo provjeriti većinu tih navoda.
Zagrebački parking isto tako je podigao cijenu parkiranja vozila, pa sat vremena u prvoj zoni košta 12 kuna i šest lipa (evro i 60 centi), šest lipa više. Druga zona skuplja je za 27 lipa i iznosi pet kuna i 27 lipa, odnosno 70 centi. Treća zona skuplja je za 26 lipa.
Na benzinskim pumpama benzin je poskupio za 39, a dizel za 24 lipe.
Cijene su više i na pijacama. Kilogram pomorandži je bio 13 kuna, a sada je cijena narasla za čak dve kune i sedam lipa, odnosno kilogram košta dva evra. Krompir po kilogramu se do sada plaćao između tri i pet kuna, a sada je kilogram čak šest kuna i 78 lipa dok za kilogram luka umjesto dosadašnjih šest kuna treba izdvojiti kunu i 53 lipe više.
Plenković juče održao sastanak
Prije dva dana premijer Andrej Plenković sazvao je sastanak s nadležnim ministrima i inspekcijskim vlastima.
Kako je premijer naveo u poruci objavljenoj na Tviteru, sazvao je sastanak s nadležnim ministrima i predstavnicima Poreske uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata vezan za daljnje aktivnosti kako bi zaštitili potrošače od neopravdanog dizanja cijena.
– Uvođenje evra nije razlog za povećanje cijena roba i usluga – poručio je Plenković.
Na sastanku Plenkovića s ministrima te šefovima Porezne uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata dogovoreno je da ministar ekonomije Davor Filipović pozove na sastanak predstavnike trgovačkih lanaca.
Sastanak bi, neslužbeno je potvrđeno iz izvora bliskih vladi, trebao biti održan jutros.
“Potrošač ne smije biti u nepovoljnijem položaju”
Što se zapravo smatra neopravdanim povećanjem cijena zbog kojeg je reagovao i Plenković? Evo što piše na službenoj vladinoj stranici Euro.hr.
– Prema načelu zaštite potrošača proizlazi da potrošač ne smije biti u nepovoljnijem finansijskom položaju nego što bi bio da evro nije uveden. Kao i u svim drugim situacijama, i u razdoblju dvojnog iskazivanja nužno je ispravno i tačno primijeniti pravila preračunavanja i zaokruživanja, što znači da cijena mora biti ispravno preračunata i navedena, tj. informativni obračun u valuti koja je bila ili koja će biti službena mora ispravno odražavati cijenu koja se naplaćuje potrošaču i ne smije se zaokruživati ni naviše, ali ni naniže. Omjer iskazanih cijena u kuni i evru mora odgovarati matematičkoj operaciji, odnosno pravilima preračunavanja i zaokruživanja primjenom fiksnog kursa konverzije u njegovu punom brojčanom iznosu – stoji u saopštenju.
Na stranici stoji da to konkretno znači da od početka perioda obveznog dvojnog iskazivanja do dana uvođenja evra u svrhu informisanja potrošača cijena koja se naplaćuje u kunama mora biti preračunata i istaknuta i u evrima, uz ispravnu primjenu fiksnog kursa konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje.
– Ključno načelo uvođenja evra jeste zaštita potrošača i potrošač ne smije biti u finansijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da evro nije uveden. Samo uvođenje evra nikako ne smije biti niti je opravdan razlog za povećanje cijena proizvoda – zaključuje se na stranici EURO HR.
Knežević: Ljudi se najviše žale na poskupljenja kafe
Novinari su pitali predsjednicu Udruženja za zaštitu potrošača Anu Knežević kakve su njene informacije o zaokruživanju cijena i posljedičnim poskupljenjima.
– Imamo informacije s terena, ljudi se javljaju i žale. Najviša su poskupljenja oko kafe, kafa najčešće poskupljuje. Dobili smo dojavu da je na jednom mjestu kafa skuplja za dvije kune zbog tog zaokruživanja cijena – rekla nam je Knežević.
– To se dogodilo u svim zemljama koje su ušle u evrozonu, vidjeli smo to na primjeru Slovenije, Austrije, Italije… Upozoravali smo da Hrvatska neće biti izuzetak. I u navedenim državama je najgore bilo s cijenama kafe. Kod nas sad vidimo da su poskupljenja i u pekarama, tu isto dobijamo dojave – kaže sagovornica.
Šta će biti sa mjenjačnicama u Hrvatskoj
Ulazak Hrvatske u evrozonu ipak nije obradovao sve građane ove zemlje. Iako uvođenje evra kao službene valute u ovu zemlju nosi sa sobom niz pogodnosti, ipak postoji jedan broj onih kojima ovakva odluka nikako ne ide u korist.
Među najpogođenijim ovom odlukom svakako su vlasnici mjenjačnica, kojima se poslovanje u velikoj mjeri temeljilo na mijenjanju kune u evro i ostalo.
Nakon što je od Nove godine uveden evro, za veliki broj mjenjačnica, od 1.080 koliko je prema podacima Hrvatske narodne banke registrovano (HNB) u toj zemlji, nastupaju “teža vremena”, prenosi Blic.
Kako piše Jutarnji list, većina vlasnika mjenjačnica s kojima su razgovarali prognoziraju da bi u Hrvatskoj moglo i dalje poslovati između tek pet i deset odsto poslovnica. Prema podacima HNB, u Hrvatskoj je sada 1.080 ovlaštenih mjenjača kojima je cenralna banka izdala odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, a zajedno imaju oko 3.500 poslovnica i zapošljavaju više od 10.000 ljudi.
Iz HNB navode da ih je nekoliko desetaka mjenjača dosad obavijestilo da ne planiraju nastaviti poslovanje u 2023. godini.
Razlog zašto bi moglo doći do veliko gašenja mjenjačnica je to što 86 odsto njihovog poslovanja čini promet s evrom, oko šest odsto s američkim dolarom i oko pet odsto sa švajcarskim frankom. Podaci HNB kažu da su u novembru 2022. godine ovlaštene mjenjačnice otkupili gotovog novca evra u iznosu od 108,2 miliona evra te prodali u iznosu od 88,5 miliona evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu