Često su napravljeni tako da se njihova struktura minimalno razlikuje tek toliko da nisu uvrštene na liste zabranjenih droga. Takve supstance su vrlo dostupne i mogu se naručiti putem interneta, ali njihova upotreba je povezana s visokim rizikom.
U Sloveniji je u posljednjih pet godina na listu zabranjenih droga uvršteno 111 novih psihoaktivnih supstanci.
Droge vjerovatno još nikada nisu bile tako dostupne kao danas. Kako je Aleksis Gosdel, direktor Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), rekao u Evropskom izvještaju o drogama za 2022. godinu, situacija se može sažeti riječima “svugdje, sve, svi”.
– Već poznate droge nikada nisu bile dostupnije, a nove moćne supstance nastavljaju da se pojavljuju. Danas može biti droga gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva, jer su granice između dozvoljenih i zabranjenih supstanci zamagljene – upozorio je.
U izvještaju su naveli da se nova psihoaktivna supstanca pojavljuje na tržištu praktično svake sedmice. 2021. godine su putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvještavali o 52 nove droge, a ukupan broj novih psihoaktivnih supstanci koje je pratio EMCDDA bio je 880.
Šta su nove psihoaktivne supstance
Nove psihoaktivne supstance (NPS) su prema EMCDDA definisane kao supstance koje nisu obuhvaćene konvencijama Ujedinjenih nacija o psihotropnim supstancama, a koje mogu predstavljati sličnu prijetnju po javno zdravlje kao i one navedene u tim konvencijama. Neke od supstanci koje su ranije bile definisane kao NPS, kasnije su stavljene pod međunarodnu kontrolu ali za njih i dalje često koristimo termin nova psihoaktivna supstanca. Primjer je, recimo, mefedron.
Marko Verdenik iz Udruženja Drogart, koje je opredijeljeno prema smanjivanju štetnih posljedica droga, rekao je da se označavanje nove psihoaktivne supstance pojavljuje od 2008. godine, kada je na tržištu droga bila nestašica MDMA, najčešće psihoaktivne supstance ekstazija.
– Budući da je potražnja bila velika, proizvođači su tražili alternative koje bi izazvale iste ili slične efekte. Tada se pojavio mefedron, prva od novih psihoaktivnih supstanci koja nije bila regulisana u okviru konvencija UN. S tim su došli i visoki rizici, jer nikome nisu bile poznate kratkoročne ili dugoročne posljedice, potencijal ovisnosti, zdravstveni rizici – kaže on.
U posljednje vrijeme u Drogartu primjećuju da su se korisnici droga vratili tradicionalnijim drogama, na koje su također više navikli – i zato što je dobra ponuda na tržištu. Tako su prema Verdenikovim riječima trenutno najčešće korištene droge kanabis, kokain, MDMA i amfetamini, psihodelici i ketamin.
Među novim drogama najčešće su “sladoled” i mefedron
Prema podacima posljednje Nacionalne ankete o upotrebi duhana, alkohola i drugih droga, koju je proveo Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) 2018. godine, 0,3 odsto stanovništva Slovenije u dobi od 15 do 64 godine već je koristilo novu psihoaktivnu supstancu u nekom trenutku njihovog života. Iste godine je provedeno istraživanje Sa zdravljem povezana ponašanja u školskom periodu, koje je pokazalo da je dva posto 17-godišnjaka već nekada koristilo novu psihoaktivnu supstancu.
NIJZ je 2021. godine učestvovao i u Evropskom online istraživanju o upotrebi droga, koje je obuhvatilo korisnike droga starije od 18 godina, koji su naveli da su konzumirali najmanje jednu nedozvoljenu drogu u posljednjih 12 mjeseci. Prema podacima ovog istraživanja, 13 odsto ispitanika koristilo je novu psihoaktivnu supstancu u tom periodu.
Od novih droga kod nas su najzastupljeniji sladoled (3-mmc) i mefedron (4-mmc), koji se, prema riječima Marka Verdenika, u posljednje vrijeme na tržištu droga ponovo pojavljuju u većem obimu. Obje supstance izazivaju osjećaj zadovoljstva, euforije, ljubavi. Korisnici opisuju efekte mefedrona kao slične efektima MDMA i kokaina, ali kao intenzivnije, objašnjavaju u Drogartu.
Opasno i izaziva ovisnost
Međutim, obje supstance mogu biti opasne za korisnike, posebno kada uzimaju velike doze, jer mogu izazvati konvulzije i napade slične epilepsiji. Mogu se javiti i problemi sa srčanim mišićem. S mefedronom su nakon što je njegova rekreativna upotreba postala široko rasprostranjena između 2007. i 2009. godine, bile povezane brojne zdravstvene komplikacije, pa čak i smrtni slučajevi. Zbog toga je uvršten na listu zabranjenih droga. Na pomenutoj listi nalazi se i sladoled, koji je izomer mefedrona, inače vrlo slabo istražena supstanca.
Opasnost od podmetanja i seksualnog zlostavljanja
Mefedron i sladoled se često koriste i u svrhu takozvanog hemseksa, gdje korisnici uzimaju određene droge prije, za vrijeme i nakon seksa, uglavnom radi povećanja zadovoljstva. Ova praksa se u početku proširila među muškarcima koji imaju spolne odnose sa muškarcima, ali se nedavno pojavila i među heteroseksualcima, objasnio je Verdenik. Sa hemseksom se inače povezuje i droga GHB ili GBL, jer pojačava seksualnu želju, prenosi N1.
– Ova droga je u našoj zemlji prisutna već dvadeset godina, ali njena rasprostranjenost varira. U određenim periodima se povećava, što je povezano sa povećanim brojem predoziranja – rekao je sagovornik.
U Drogartu upozoravaju da zbog jakog djelovanja već kod malih doza i zbog opasnog miješanja s alkoholom, postoji veliki rizik od predoziranja. Čovjek može brzo zaspati ili biti psihički odsutan, ili čak pasti u komu. To povećava rizik od zlostavljanja. Izražavanje slaganja ili neslaganja sa spolnim odnosom je naime kod osobe, koja se predozirala, vrlo upitno pa čak i nemoguće.
– Važno je da su korisnici svjesni da su čak i ako koriste drogu, a nešto im je bilo podmetnuto, i dalje žrtve. Uobičajena je stigma da ako neko već koristi drogu, neće ga shvatiti ozbiljno, ili da je čak i saučesnik ako mu je nešto bilo podmetnuto ili je bio zlostavljan. Ako neko koristi droge, to je njegova odluka, njegova odgovornost, a kriv je samo u odnosu na sebe. Ako neko podmeće supstance, šteti drugome. To je važna razlika koja bi trebala biti jasna. Budući da su droge zabranjene i često stigmatizirane, ta razlika nam se nažalost ponekad sakrije – objasnio je Verdenik.
“Kakvi će biti dugoročni efekti, nije poznato”
– Ljudi koji uzimaju nove psihoaktivne supstance bukvalno su pokusni miševi – upozorila je Mojca Janežič iz Odjeljenja za hemijska ispitivanja Nacionalne forenzičke laboratorije koja djeluje u okviru Generalne uprave policije.
Među novim psihoaktivnim supstancama koje policija zaplijeni, osim sintetičkih kanabinoida, najčešći su sintetički katinoni (stimulansi), dizajnirani benzodiazepini (sredstva za smirenje), disocijativni agensi (analozi ketamina), …
Kako sa adolescentima razgovarati o drogama
Obzirom da su nove droge lako dostupne, važno je edukovati adolescente o njima, njihovom izgledu, štetnosti, ovisnosti i posljedicama ovisnosti, kako u školi tako i kod kuće.
Važno je da roditelji sa adolescentima njeguju odnos zasnovan na povjerenju, kako bi oni znali da im se mogu obratiti u slučaju bilo kakvih problema. Važno je i da roditelji ne stigmatizuju upotrebu droga i da se edukuju o toj problematici, kaže Verdnik.
– Svako konzumiranje droge ima svoj kontekst, ponekad je to zabava, drugi put može biti pritisak vršnjaka kojima mlada osoba ne zna da kaže ne, ponekad je to bijeg od situacije u školi ili od loših odnosa kod kuće. Dobro je razumjeti šta je iza kulisa. Roditelji i druge odrasle osobe, koje su bliske mladoj osobi, to mogu postići dobrim odnosom s njima, zasnovanim na povjerenju – nastavlja on.
Sagovornik je naglasio da bi i roditelji trebalo da se informišu o ovoj problematici, jer, kako napominju, ne znaju mnogo o tome.
– Ako roditelj kaže tinejdžeru da će ga povremeno konzumiranje kanabisa dovesti do ovisnosti o heroinu, ovaj mu najvjerovatnije neće vjerovati, jer ima potpuno drugačije iskustvo. Zato je kada govorimo o drogama dobro ostaviti prostora mladima da sami kažu kako doživljavaju droge i njihovu moguću konzumaciju. Za to je potreban otvoren razgovor bez zastrašivanja – dodaje.
– Naravno, roditelji moraju postaviti jasne granice koje proizilaze iz njihovih vrijednosti i očekivanja, na osnovu njih ima smisla određivati pravila zajedno sa tinejdžerima i iskomunicirati ih na način na koji će ih tinejdžeri razumjeti – dodao je.
– Jasno je da se mladi neće uvijek obraćati roditeljima za savjet, ali je važno da znaju da mogu doći po pomoć kada naiđu na probleme – naglasio je Verdenik.
– Ako izgubimo povjerenje u dijete, i dijete će izgubiti povjerenje u nas – zaključuje.
Prema njegovim riječima, rizik od zloupotrebe droga i razvoja ovisnosti je veći posebno kod mladih koji nemaju stabilnu porodičnu situaciju i koji nemaju kome da se obrate kada naiđu na probleme.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu