Linta je naveo da su Srbi u Lici i širom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) te 1941. godine bili prepušteni sami sebi, a da je većina hrvatskog naroda podržavala genocidnu NDH-a.
On je istakao da je ustanak 27. jula, u dogovoru sa ustanicima u Srbu, podignut na području više zapadnokrajiških opština – Drvaru, Glamoču, Grahovu, te na Kozari i Grmeču.
Linta je naveo da hrvatska vlast i većina hrvatskih političkih stranaka ustanak u Srbu tumači kao velikosrpsku pobunu protiv vjekovne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom, kao i genocidni plan za istrebljenje Hrvata.
– Za većinu Hrvata ustanak u Srbu nije bio antifašistički već četnički, odnosno ustanak srpskih fašista, čiji je cilj bio rušenje NDH, ubijanje i etničko čišćenje hrvatskih civila i stvaranje velike Srbije – rekao je Linta.
Linta je dodao da mnogi u Hrvatskoj smatraju da je mjesto Srb središte antihrvatske politike i da je proslava Dana ustanka kao antifašističke borbe uvreda za hrvatski narod, saopšteno je iz Saveza Srba regiona.
– S druge strane, u Hrvatskoj se promoviše vrhunska laž da su Hrvati najmasovnije od svih naroda bivše Jugoslavije učestovali u antifašističkoj borbi. Dobro je poznato da je velika većina hrvatskog naroda učestovala u oružanim snagama NDH i da su Hrvati u značajnijem broju počeli da stupaju u partizane tek 1944. godine kada je već bio poznat ishod Drugog svjetskog rata – podsjetio je Linta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu