Rekla je ovo za Srpskainfo koordinator rada “Plavog telefona” Maja Kovačević i dodala da se veliki broj ljudi obratio njima, jer nisu imali s kim komunicirati i pričati o svojim problemima.
– Pred kraj godine, imali smo javljanja koja su se odnosila na to kako da osoba bude srećna tokom praznika i kako da pobijedi usamljenost. Dobili smo i pregršt pitanja u vezi sa depresijom, anksioznošću, nasiljem i mentalim zdravljem. Ljudi su socijalna bića te osjećaju potrebu za pripadanjem, povezanošću, i za ostvarivanjem bliskih veza – istakla je Kovačevićeva.
Pojasnila je da doživljaj usamljenosti često prati osjećaj odbačenosti od osoba do kojih nam je stalo, te želja da nas oni prihvate i da budemo dio njihovih života.
– Većina ljudi se u nekom periodu svog života osjeća usamljeno te je važno da se osoba tada prisjeti da nije jedina koja se tako osjeća, već da je to nešto što se javlja i kod drugih. Ovaj osjećaj nije trajno obilježje osobe niti je definiše, već je prolazno stanje i može se promijeniti – poručila je ona.
Dodala je da ukoliko se neko osjeća usamljeno može pokušati da se uključi u neke aktivnosti koje mu se dopadaju i na taj način upoznati nove prijatelje koje imaju slična interesovanja.
– To mogu biti neke kreativne aktivnosti, sportske ili volonterske radionice, važno je da osoba ne odustaje od aktivnosti u kojima uživa samo zato što nema sa kime da na njih ide. Takođe, ukoliko postoje osobe u njihovom okruženju s kojima bi želeli da ostvare bliži odnos ili komunikaciju, mogu one da naprave prvi korak i pozovu ih na druženje – savjetovala je Kovačevićeva.
Istakla je ponekad osoba nije u mogućnosti da se sama izbori sa osjećajem usamljenosti, te je u ovakvim slučajevima potrebno potražiti pomoć stručnjaka.
Osobe u ovakvim slučajevima mogu da budu depresivne ili anksiozne.
-Depresija po intenzitetu može da varira od blage do izuzetno teške, a simptomi mogu da suptilni, ali i potpuno onesposobljavajući, odnosno da osoba nije u mogućnosti da obavlja svoje svakodnevne aktivnosti. Jedan od dominantnih simptoma depresije jeste smanjeno interesovanje ili zadovoljstvo u gotovo svim aktivnostima u kojima je ranije uživala tokom većeg dela dana, skoro svaki dan – pojasnila je ona.
Dodala je da se da je ovo veliki problem jer se mogu javiti osjećanja bezvrijednosti, krivice, bespomoćnosti kao i preplavljujuća osjećanja tuge, očaja, gubitka nade i samomržnje.
– Javlja se i osjećaj umora ili gubitak energije skoro svakog dana. Takođe, neki od simptoma depresije su i oslabljena koncentracija, poremećaj pamćenja, neodlučnost, želja i razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistava. Kod nekih osoba mogu se pojaviti problemi sa spavanjem, odnosno nesanica ili prekomjerno spavanje, problema sa ishranom, tačnije gubitak težine kada osoba nije na dijeti ili dobijanje na težini, smanjen ili povećan apetit, somatske bolove koji nemaju fizičke uzroke, kao što su glavobolja, bol u leđima, bol u mišićima te gubitak seksualne želje – istakla je ona.
Ukoliko osoba primjeti kod sebe, u periodu od dvije nedjelje, depresivno raspoloženje ili gubitak interesovanja ili osjećaja zadovoljstva, te uz to ima i neki od prethodno navedenih simptoma bilo bi dobro da se obrati nekoj stručnoj osobi za pomoć i podršku. To može biti psihijatar, psiholog ili psihoterapeut.
Istakla je da je 2021.godinu posebno obilježelio veliki broj poziva zbog nasilje, tačnije 32 prijave nasilja, što je pet puta više u odnosu na godinu ranije, kada su imali ukupno šest prijava sumnji na nasilje.
– Od ukupnog broja svih prijava, u decembru smo ih imali pet, od čega su neke bile početkom, a neke krajem mjeseca. U većini slučajeva pozivale su nas djevojke ili žene koje su doživjele nasilje putem interneta ili su žrtve porodičnog nasilja, a javljale su nam se i osoba koje znaju da je u nekoj porodici prisutno nasilje, pa su žejeli to da prijave – potvrdila je Kovačevićeva.
Istakla je da je važno da svi koje su izloženi nekom obliku nasilja znaju da oni nisu krivi za to što je neko nasilan prema njima i da ne zaslužuju da se bilo ko ponaša na taj način.
– Ne moraju same da prolaze kroz teške situacije i sasvim je u redu potražiti pomoć i podršku. Postoje osobe i organizacije koje mogu da budu tu za njih i da zajedničkim snagama pokušaju da dođu do rješenja koje će im odgovarati. To može da bude prijava ili neka druga vrsta pomoći – rekla je ona.
Mnogo je problema sa kojima se mladi suočavaju danas i svaki od njih je važan, bilo da se radi o nasilju, fakultetskim i školskim obavezama ili različitim problemima sa mentalnim zdravljem.
-Ono što je bitno naglasiti jeste da omladina bez obzira na godine, pol, obrazovanje, materijalni status ili druge okolnosti, svako ima pravo da doživi neprijatna osjećanja i poteškoće u nošenju sa različitim problemima – navela je Kovačevićeva.
Iako su takva iskustva sastavni dio života, ona zaista mogu biti teška i iscrpljujuća te je povodom toga poručila svim osobama koje se trenutno suočavaju sa nekim problemom, da uvek postoji izlaz.
– Kada primjete da trenutni kapaciteti neke osobe nisu dovoljni da se nosi sa određenim problemom, važno je da potraže pomoć. To svakako nije znak slabosti, već naprotiv, hrabrosti. Mogu potražiti pomoć njima bliske osobe u koju imaju povjerenja, pomoć stručne osobe ili se obratiti „Plavom telefonu“ .
Podsjetila je da je „Plavi telefon“ u toku prošle godine zaprimio više od 10.000 poziva djece i odraslih, najčešće u vezi sa mentalnim zdravljem, nasiljem i zlostavljanjem, porodičnim i vršnjačkim odnosima i nasilju na internetu, čime je pokazao opravdanost svog postojanja.
– Ponosni na povjerenje koje nam građani svakog dana ukazuju, mi ga shvatamo i kao obavezu da ovu godinu nastavimo sa jednakim naporima osmišljavajući i implementrajući inovativne prakse psihosocijalne zaštite stanovništva – zaključila je Kovačevićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu