Naime, prema ovim podacima broj rođene djece u 2023. godini je iznosio 8.457, dok je godinu dana ranije bio 8.381.
Istovremeno, prošle godine u Srpskoj je umrlo 13.570 ljudi, a godinu dana ranije 15.992.
Demograf Aleksandar Čavić u razgovoru za Nezavisne novine ističe da je bilo moguće očekivati da će doći do blagog povećanja broja rođenih.
– U vrijeme pandemije izazvane virusom korona bio je smanjen broj sklopljenih brakova, ali i broj rođene djece, dok je bio povećan broj umrlih – rekao je Čavić i istakao da su se nadali da će nakon toga doći do stabilizacije i blagog povećanja broja rođene djece.
– Ove brojke pokazuju da ovo povećanje nije za zadovoljstvo, ali je sigurno za odsustvo nezadovoljstva – pojasnio je Čavić.
Dodao je da je problem to što je struktura preostalog stanovništva takva da dugoročno ne možemo govoriti o stabilizaciji niskog nataliteta.
Kako je rekao, postoji grupa mjera koje bi uticale na to da mladi proširuju svoje porodice od onih finansijske prirode pa do obrazovanja.
– Mi moramo u obrazovanju među djecom govoriti koliko je bitno osnivanje porodice u ranijim godinama života – izjavio je Čavić i istakao da je poražavajuća misao koja vlada među mladima da je brak kraj njihovog društvenog života.
I demograf Stevo Pašalić smatra da iako ovi podaci nisu dovoljni u neku ruku su dobri jer, kako je rekao, bitno je da ne dolazi do pada broja rođenih.
– Nama najviše nedostaje prvorođene djece, čak oko 50 odsto, jer puno mladih studira i pomjeraju granicu koja se odnosi na sklapanje braka i rađanje. Kod nas je danas srednje rađanje sa 29 i po godina. Planiranje porodice je bitna komponenta. Jedno su želje, a drugo mogućnosti. Zapadno tržište nam danas bukvalno otima najproduktivniju radnu snagu. Stabilan i dobro plaćen posao je najbolja demografska mjera – rekao je Pašalić.
Dodao je da su druga dobra mjera besplatni vrtići. Najmanje efekte u ovoj oblasti donose novčana davanja. I dalje posežemo za tom mjerom, ali nema efekta ističe Pašalić.
Prema njegovim riječima, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije.
– Njemačka je objavila da je za sedam godina u ovu zapadnu državu iz BiH odselilo 53.800 ljudi, što predstavlja oko 25 odsto ukupnih odlazaka iz BiH. Broj zdravstvenih kartona u Republici Srpskoj nije kriterijum, niti je izvor podataka. Možda stotinu hiljada ljudi radi u Sloveniji i svakog mjeseca dolazi u Republiku Srpsku, odnosno u BiH, ali su oni još naši rezidenti, odnosno stanovnici – kaže Pašalić, ističući da su i porodice danas difuzne, odnosno rascjepkane, te da se u svemu ovome akcenat mora stavljati na prvorođenu djecu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu