Lajčak je naveo i da u razgovoru na temu zajednice srpskih opština u Briselu Prištini ponudio i rješenje da promijeni narativ – da prestane da misli o tom pitanju kao o nečemu šta sve ne želi da ZSO bude i da počne da misli o tome šta sve može da bude.
– Mislite o tome kao o mogućnosti, a ne kao o prijetnji – ističe Lajčak
Bila je to značajno drugačija runda, kaže Lajčak.
– Imali smo veoma profesionalnu, usmjerenu diskusiju s poštovanjem, ali se nisu svađali, već su poštovali vizije koje jedan i drugi imaju i svjesni su gdje su razlike – naveo je Lajčak za BBC na srpskom.
Na pitanje da li to znači da su se ranije svađali, odgovorio je da je atmosfera na ovom sastanku bila daleko bolja.
– Došao sam da nastavim tamo gdje smo stali u četvrtak – kaže na pitanje šta će prvo reći Kurtiju i Vučiću tokom posjete Prištini i Beogradu.
Navodi da EU uvijek ima nekoliko spremnih rješenja, ali da najprije ohrabri strane da kažu kako oni vide rješenje.
Kada je riječ o ulazno-izlaznim dokumentima, čije je uvođenje najavila Priština, a što Beograd odbacuje, Lajčak kaže da je to trenutno važnije pitanje i navodi da može da zamisli bilo kakvu situaciju, između ostalog i da obje strane prestanu sa izdavanjem takvih dokumenata, ali i mnogo lošije scenarije i ističe da njih EU želi da izbjegne.
– Imamo nekoliko prijedloga koji su aktuelni, ali svakako ne bi pomoglo da o njima govorim javno dok o njima još razgovaramo – dodaje Lajčak.
Na pitanje o problemu registarskih tablica, Lajčak je odgovorio u kontekstu ruskog napada na Ukrajinu.
– Prioritet je da pomognemo Ukrajini u ratu i to troši naše kapacitete, pa nema razumijevanja u EU za eventualni konflikt na Balkanu koji bi se vodio oko stvari koje nisu bolne, hitne, ne koštaju mnogo, a ne ugrožavaju živote – rekao je Lajčak.
Ukazuje da, sa druge strane, postoji povoljan trenutak za Balkan, jer EU razumije da ne smije da se stekne utisak da je izgubila interesovanje i da su zato potrebni pozitivni primjeri iz regiona.
Lajčak je, na konstataciju BBC da naljepnice nisu pozitivan primjer i da to nije evropska praksa, odgovorio da su naljepnice svakako bolje od privremenih tablica i da nije čuo da se bilo ko žali na to.
Odgovarajući na pitanje da li je ZSO politička ili pravna tema, Lajčak kaže da ima elemenata i jednog i drugog.
– Briselski sporazum je ratifikovan u kosovskom parlamentu i to je pravna obaveza Kosova – pravni aspekat je veći od mnogih drugih dogovora postignutih u Briselu, a koji nisu ni bili ratifikovani – istakao je Lajčak.
On navodi da je Prištini ponudio i rješenje i naglašava da je njegova poruka Prištini da promijeni narativ – da prestane da misli o tom pitanju kao o nečemu šta sve ne želi da bude (ZSO) i da počne da misli o tome šta sve može da bude.
– Mislite o tome kao o mogućnosti, a ne kao o prijetnji – ističe Lajčak.
Ukazao je da je primjena postignutih sporazuma princip koji važi i za Beograd i Prištinu i da to nije princip koji je neko izmislio da bi mučio pregovaračke strane, već stari princip koji je osnova međunarodnog prava – “kako ću imati kredibilitet da postižem nove sporazume, ako ne primjenjujem prethodne”.
Takođe je naglasio da “sve treba da se završi potpisivanjem cjelovitog sporazuma o normalizaciji odnosa koji će biti pravno obavezujući i koji će približiti Kosovo i Srbiju Evropskoj uniji.”
Lajčak ocjenjuje da bi normalizacija odnosa svakako kvalifikovala Vučića i Kurtija za Nobelovu nagradu.
Na pitanje da li su Vučić i Kurti sposobni za to, Lajčak je odgovorio da su oni, kako je naveo, “obojica veoma snažni lideri, sa snažnim političkim mandatom i jasnim vizijama, koje doduše nisu zajedničke”, ali da smatra da su sposobni za to.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu