Procjene su ovo stručnjaka za bezbjednost, koji upozoravaju da je BiH olako pristupila rješavanju ovog problema, odnosno da nije ni svjesna posljedica koje bi mogla da ima u budućnosti zbog svog inertnog odnosa prema simpatizerima Islamske države i terorističke ideologije.
Naši sagovornici upozoravaju da situacija uopšte nije pod kontrolom, jer ne samo što ne znamo tačan broj osoba koje su učestvovale u borbama na stranim ratištima, već ne znamo ni koliko imamo osoba u BiH koje podržavaju terorističke ideologije i organizacije, niti imamo strategiju da te osobe deradikalizujemo.
Na ovaj problem je prije nekoliko dana upozorio i američki stručnjak za spoljnu politiku i bezbednost Adrijan Štuni, koji je upozorio da prosječna kazna zatvora u BiH licima uključenim u aktivnosti u vezi sa terorizmom, uključujući borbe u Siriji ili pokušaj pridruživanja terorističkim organizacijama, iznosi godinu i 10 mjeseci, dok su u Americi sudovi za te iste stvari u prosjeku izricali kazne od 13,5 godina zatvora.
Najniže na Balkanu
On je kazao da su sudovi u BiH osobama koje su uključene u terorističke aktivnosti izrekle neke od najnižih kazni na Balkanu, koje su kao takve beskorisne ukoliko ne postoje programi za rad s povratnicima sa stranih ratišta.
Društveni i nacionalni bezbjednosni rizik povratnika će se neizbježno povećavati ako ne bude postojao sveobuhvatan pristup za pravilno kažnjavanje onih koji nose krv na svojim rukama i otvoreno nastavljaju da podržavaju ideologiju Islamske države, te je potrebno rehabilitovati ostale, a posebno djecu – rekao je Štuni.
On je dodao da je nerealno nadati se da će se takva lica sama od sebe rehabilitovati i reintegrisati u društvo kakvo je BiH, sa brojnim strukturnim problemima, visokom stopom nezaposlenosti i društveno-političkim pitanjima.
Sa ocjenama američkog stručnjaka saglasan je i univerzitetski profesor Uroš Pena, koji ističe da je evidentno da osobama koje se vraćaju sa stranih ratišta sudovi u BiH izriču kazne koje su čak i manje od propisanih.
– Kakva je svrha kazni ako ih nećemo primjenjivati – upitao je Pena.
Prevencija
On ističe da je drugi problem taj što je BiH ranije dala mogućnost onima koji se vrate sa stranih ratišta, ako se sami jave i prijave, da budu kažnjeni sa godinu dana zatvora. S druge strane, oni koji su osuđeni na godinu dana zatvora imali su mogućnost da tu kaznu zamjene s novčanom kaznom.
– To je bila katastrofa. Takva svrha kažnjavanja ne može preventivno djelovati na druga lica koja žele otići na strana ratišta. Tako blage kazne nisu ispunile nijednu svrhu kažnjavanja – smatra Pena.
Poseban problem je, kako ističe on, resocijalizacija takvih osoba. Pena ističe da deradikalizacija podrazumijeva set mjera – od zaposlenja, porodice, do vjerskih odnosa, i da tome treba prisupiti sa posebnom pažnjom.
– Moramo stvarati ambijent i uslove da ta lica ne odlaze, a kada već odu, onda moramo biti spremni da se s tim suočimo. U njihovu deradikalizaciju se moraju svi uključiti, posebno lokalne institucije – zaključuje Pena.
Predsjednik Kluba Srba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Stevandić ističe da će se ova problematika sigurno naći na dnevnom redu novog saziva Saveta ministara BiH, kao i oba parlamenta na nivou BiH… kada oni počnu da rade. On ističe da se ovom problemu mora posvetiti ozbiljna pažnja.
– Mi smo svojim dosadašnjim odnosom prema ovom problemu samo pozvali teroriste da dođu u BiH, jer ovdje imaju najbolji tretman. Rekao bih da se BiH ponudila da bude zemlja sa najblažim zakonodavstvom prema teroristima i oni su to sigurno razumjeli – ističe Stevandić.
Vođi terorističke grupe 7 godina robije
Prema podacima Ministarstva pravde BiH, pred sudovima je do kraja 2017. godine procesuirano ukupno 46 osoba zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske na ratišta Sirije i Iraka.
Niko od optuženih osoba niije oslobođen, a najveću kaznu do sada je dobio Husein Bilal Bosnić, koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog organizovanja terorističke grupe i vrbovanja mladića iz BiH za strana ratišta. Većina drugih osuđenih je, međutim, dobijalo kazne od po godinu ili dvije zatvora, iako zakon za ta djela predviđa i do 10 godina zatvora.
Ovako niske kazne dosuđivale su se i zbog toga jer su bivši džihadisti Islamske države postupale po pravnom savjetu advokata i priznavali krivicu za učestvovanje u terorističkoj organizaciji, što im je uzimano kao olakšavajuća okolnost jer su priznali krivično djelo.
U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz BiH i više od 60 žena, s oko 60 djece. Prema studiji Regionalnog savjeta za saradnju, poginulo je oko 60 muškaraca, a u BiH se vratilo oko 50.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu