To za Srpskainfo kaže bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, u susret sjednici Narodne skupštine na kojoj će se raspravljato o radu Ustavnog suda BiH.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao jednu od mogućnosti, u izjavi za ATV najavio je da će parlament donijeti odluku da povlači sudije iz Srpske u Ustavnom sudu BiH, ako se sami ne povuku. Podsjećamo, radi se o sudijama Miodragu Simoviću i Zlatku M. Kneževiću, koji je trenutno i predsjednik Ustavnog suda BiH.
Pitanje prestanka mandata sudija je regulisano Ustavom BiH, koji podrazumijeva 3 načina. Prvi je kada sudija napuni uslove za odlazak u penziju, drugi kada podnese ostavku i treći ukoliko sudija bude razriješen iz nekih razloga, a to razrješenje je u nadležnosti sudija Ustavnog suda. One su te koje odlučuju da li će nekoga razriješiti ili neće – ističe Simić.
Koji je pravno najkraći put da se strane sudije u Ustavnom sudu BiH zamijene domaćim?
Ustav sadrži odredbu koja je jedna od rijetkih koja daje vrlo jednostavnu mogućnost da se strane sudije uklone iz ustavno-pravnog sistema BiH. Sramota je za jednu državu koja od 1995. želi da bude suverena, članica EU, a da u svom sastavu ima troje stranih sudija, dakle trećinu onih koji nisu državljani niti građani BiH. Ustav predviđa mogućnost da Parlamentarna skupština BiH može da donese zakon kojim se „ukida“ pravo stranim sudijama na izbor u Ustavni sud i da se umjesto njih, po reciprocitetu koji postoji, izabere dvoje iz Federacije, a jedan sudija iz Srpske. Takvih pokušaja je bilo, bio je i konsenzus oko razrješenja tih sudija na osnovu zakona, ali su odmah iz politikantskih razloga pojedine političke partije tražile i mogućnost da nešto premoste, našminkaju, što bi u suštini predstavljalo promjenu Ustava BiH. Znači, PS BiH može po hitnom postupku donijeti zakon, razriješiti strane sudije, izabrati nove iz BiH, a da ostanu iste nadležnosti do promjene Ustava.
Koliko su utemeljene reakcije iz RS u kojima se kaže da je odluka Ustavnog suda BiH zadiranje u nadležnosti Srpske i nije u okvirima onoga što taj sud treba da radi?
Ustavni sud ima mandat da štiti Ustav BiH i da ocjenjuje usklađenost svakog zakonskog akta bilo kog nivoa vlasti sa Ustavom BiH. BiH je nedovršena država, ima Ustav u kome je svega 10 članova i prema tome Ustav koji nije regulisao ogroman broj pitanja koja bi trebalo da budu u nadležnosti države. Upravo tu prazninu Ustavni sud koristi, da ne kažem zloupotrebljava, i uzima ulogu zakonodavca, jer on kreira određena rješenja.
U konačnoj odluci, koju je donio u ovom slučaju, sud zaključuje da je BiH država, da ima teritorijalni i ustavni suverenitet, da samim tim neko ko je država ima pravo i na državnu imovinu koja se iskazuje kroz javna dobra. To na prvi pogled izgleda logično. Ali, ključno je pitanje da u Ustavu ne postoji uošte pojam državne imovine, a ono što nije regulisano Ustavom, što nije prenijeto u nadležnost institucija BiH, to spada u nadležnost Republike Srpske. Prema tome, ne može, po mom mišljenju, Ustavni sud procjenjivati da li je zakon RS u saglasnosti sa Ustavom BiH u pogledu imovine, ako Ustav uopšte ne sadrži pojam državne imovine.
Ustav BiH su principi, a ne ustav. Moram podsjetiti vaše čitaoce da smo mi jedina država koja nema ustav. On se usvaja u strogim procedurama. To je preozbiljan posao, a mi imamo ustav koji su ugovorno stvorili potpisnici Dejtonskog sporazuma kao aneks 4 tog sporazuma. Dakle, 25 godina nemamo snage da shvatimo da smo mi nadležni, odgovorni da sami uredimo svoje odnose kvalitetnim ustavno-pravnim sistemom koji će biti u funkciji građana. Dolazimo u poziciju da Ustavni sud vrlo često kreira ustavna rješenja koja ne postoje Ustavom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu