-Po jednima je Dejtonskim sporazumom zaustavljen rat, drugi su mislili da je to trajno rješenje, a postoje i treći koji su mislili da je to privremeno rješenje i da će doći do unitarne BiH, podjele ili ukidanja rekao je Krajišnik Srni u Istočnom Sarajevu.
Prema njegovim riječima, sve što se dešavalo u prethodne 23 godine od zaključivanja Dejtonskog sporazuma jeste jedna istorija.
-Bilo je traumatičnih poteza jer je bio veliki uticaj nezgrapnih predstavnika međunarodne zajednice koji nisu znali suštinu našeg života – konstatovao je Krajišnik, koji je bio član delegacije Republike Srpske na pregovorima u Dejtonu.
On je istakao da je potrebno napraviti reviziju revidiranog Dejtonskog sporazuma koji danas postoji.
-Ne može ovakav Dejtonski sporazum kakav je sada biti dobra osnova za opstanak BiH, jer je promijenjen 100 puta, uvijek je neko iz njega uzeo šta mu je odgovaralo, uzeo neku nadležnost i prenio na nivo BiH – objasnio je Krajišnik.
On je poručio da BiH ne može funkcionisati ako se nekome nešto nameće i ako se svi u BiH ne uvažavaju.
Danas su se navršile 23 godine od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH.
Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.
Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.
Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu