Društvo

"Kovid je učinio veliku štetu organizmu" Sve više MLADIH DOŽIVI ŠLOG, ako osjetite ova 2 simptoma hitno kod ljekara

Zbog nagle promjene vremenskih uslova, kao i prevelike konzumacije jela i pića u danima praznika, ovih dana povećan je broj šlogova, koji ne zaobilaze ni mlade.

medicinska sestra
FOTO: VLADIMIR ŽIVOJINOVIĆ /RINGIER

Prema riječima neurologa dr Marjane Vukićević, direktorke bolnice Sveti Sava, simptomi ovog stanja su specifični, tako da i sami možete uočiti na vrijeme da se nešto u vašem tijelu dešava.

Kako ističe dr Marjana Vukićević, simptomi šloga :

-dolaze naglo

-iznenadni su i počinju sa trnjenjem tijela i kočenjem jednog dijela lica

-osoba osjeća slabost ruku i nogu

– izmijenjen govor

Ako posumnjate u šlog, hitno se pogledajte u ogledalo

– Simptomi su u vidu trnjenja jedne polovine tijela, pacijent osjeti da je mu je izmjenjen osećaj u jednoj strani tijela. Tu je i slabost ruku u nogu. Takođe, ako posumnjate da imate šlog, podignite obe ruke i vidite da li imate oseća težine u jednoj ruci ili ona kreće lagano da tone ili uopšte ne može da se podigne. Zatim, pogledajte se u ogledalo i ukoliko imate šlog, videćete asimetriju ugla usana, tj. iskrivljenost lica – objašnjava dr Vukićević.

Važno je obratiti pažnju i na govor, jer je u slučaju šloga, on izmijenjen, objašnjava neurološkinja Vukićević.ž

– Govor je takođe, pokazatelj teškog moždanog udara i može biti i trajno oštećen, što je ozbiljan invaliditet. U tom slučaju pacijent zapliće jezikom, ne može da izgovori riječi, pogrešno ih izgovara ili ne razumije drugu osobu koja govori – kaže dr Vukićević.

Šta uraditi kada vidimo simptome

Doktorka Marjana Vukićević savjetuje da, ukoliko prepoznamo ove simptome odmah pozovemo Hitnu pomoć.

– Nije loše da se neko nađe pored pacijenta, da bi se znalo tačno vrijeme nastanka moždanog udara i kako je tekao. Dok čeka Hitnu, pacijent treba mirno da sačeka, bez panike, kako sebi ne bi podigao dodatno pritisak. Ni okolina ne treba da paniči, već svi treba da mirno sačekaju službu Hitne pomoći – savjetuje dr Vukićević.

Kako ne bi došlo do nekih težih posljedica, neophodno je da se odmah javimo ljekarima.

U roku od četiri i po sata ljekari moraju da daju terapiju

– Vrijeme je najvažnije u liječenju moždanog udara, jer na što je kraće vrijeme šansa za preživljavanje nervnog tkiva samog mozga je mnogo veća. Važno je što ranije doći do bolnice, gdje se može izvesti dijagnostika i dati adekvatna terapija. Taj period je od četiri i po sata, a za neke napredne tehnike koje mogu da se sprovedu u naprednim centrima to može da se pomeri i čak na 24 sata – kaže dr Vukićević.

Okidači za moždani udar

Od stručnjaka često čujemo da je okidač za moždani udar, pored genetike i alkohol i gojaznost, kao i neprimjerena fizička aktivnost. I dr Vukićević smatra da je jedan od preduslova da se spriječi nastajanje šloga zdrav način života i redovna fizička aktivnost.

– Sjedenje za kompjuterom, manjak hoda takođe dovodi do visokog krvnog pritiska i šećerne bolesti. Ne trošimo ni masti, tako da to sve stvara bolesti koje će predstavljati faktore rizika za nastanak moždanog udara – kaže dr Vukićević.

“Nikad nisam bio bolestan, a doživio sam šlog”

Sve je više mladih koji dolaze u ambulantu sa riječima: “Nikada nisam bio bolestan, a doživio sam šlog”, a doktorka objašnjava da mladi uopšte ne znaju za visok krvni pritisak, pa o njemu ni ne vode računa.

– Skoro sam imala jednog zapanjenog pacijenta, međutim, mladi uopšte ne znaju šta je visok krvni pritisak i vjerovatno ga vezuju za starije osobe. Mladi potpuno zanemaruju svoje zdravstveno stanje – kaže dr Vukićević.

Pročitajte još

Češći šlogovi nakon kovida

Iako su o ovome mišljenja podeljena, dr Vukićević smatra da definitivno jesu.

-Kovid je učinio veliku štetu organizmu. Doveo je do srčanih oštećenja i aritmija. Takođe, uočeno je da oni koji su imali suženje krvnih sudova s zadebljanjima usljed nastajanja masti, da su ta zadebljanja postala osjetljiva i da je vrlo često iz tih plakova dolazilo do moždanog udara – kaže dr Vukićević za “RTS”.

Kako navodi, deset posto pacijenata nakon doživljenog šloga se vrati prethodnom životu i bez ikakvih deficita odlazi kući. oko 30 posto ima neki blagi deficit, ali može da funkcioniše, skoro 40 odsto pacijenata ima srednje težak deficit i teška oštećenja koja zahtijevaju pomoć druge osobe, dok 10 odsto uopšte ne može samostalno da živi i zahteva stalnu njegu, prenosi Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu