Najugroženiji su u oblasti proizvodnje obuće, kože i tekstila koji bilježe pad od oko 30 odsto. Riječ je o industriji koja radi lon poslove, dakle direktno zavisi od ugovora ino-partnera.
Međutim, njihovi partneri iz inostranstva otkazuju narudžbe zbog čega postoji opravdan strah za radna mjesta u narednom periodu.
Svi naši partneri iz inostranstva su redukovali ugovore prema nama, odnosno količine, pa je došlo je do osjetnog pada u našem sektoru za oko 30 odsto. Drugi problem je u tome što je kompletno u Evropi stala prodaja. Firme sa kojima radimo ne prodaju predviđene količine, čak ni one dogovorene. Skladišta roba širom Evrope su uglavnom puna, trgovine ne povlače ugovorene količine i došlo je do velikog zastoja u cirkulaciji roba i novca kada je obuća u pitanju – objašnjava za Srpskainfo Radovan Pazurović, vlasnik derventske Fabrike obuća „Sanino“.
On kaže da je na najvećem udaru modna obuća koja se gotovo i ne prodaje, dok je loša i situacija sa obućom za svakodnevnu upotrebu.
Prodaja i proizvodnja zaštitne obuće je u blagom padu, dok, iako sa poteškoćama, trenutno najbolje „ide“, proizvodnja obuće za namjensku industriju.
– Mi iz branše, na osnovu informacija koje imamo od dobavljača, verujemo da nas na jesen problemi tek očekuju. Niko od nas nema hrabrosti da uzima kredite za potrošnju, odnosno za plate, a posla imamo sve manje. Istovremeno, ne vidim u mjerama Vlade tu vrstu mogućnosti da pokrije gubitke u proizvodnji i troškove koji tek dolaze – ističe Pazurović.
On ističe da je njegova firma iscrpila sve rezerve, imala je oko dva miliona KM koje je prenijela iz prošle godine, iskoristili su novac za plaćanje svih obaveza i sada su na pozitivnoj nuli.
– Sada moramo biti iskreni i prema sebi i društvu i jasno reći da ne možemo trošiti ono što nismo zaradili. To je istina koliko god bila bolna – poručuje ovaj derventski privrednik.
Prerađivačka industrija Republike Srpske, po posljednjim zvaničnim podacima, zapošljava više od 57.000 radnika, a što je oko 21 odsto od ukupnog broja radnika.
Prosječna majska plata zaposlenih je bila 746 KM, što je za oko 220 maraka više od zagarantovanog minimalca.
U sklopu prerađivačke industrije je i značajna oblast šumarstva i prerada drveta, te proizvođači namještaja, koji su, nakon velikog pada u aprilu, u maju pokazivali ohrabrujuće znake sa prvim mjerama popuštanja u cijeloj Evropi.
Zbog toga su naši proizvođači smatrali da bi u trećem kvartalu ove godine mogli da povrate obim poslovanja prije proglašenja epidemije.
– Međutim, sada gotovo sve zemlje ponovo vraćaju neke mjere zbog povećanog broja novozaraženih. To sve unosi zebnju i generalno vlada neizvjesnost oko oporavka – kaže za Srpskainfo Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS.
On kaže da je drugi kvartal ove godine, što se tiče drvoprerađivača i proizvođača namještaja, izgubljen za postizanje rezultata.
Kaže da još nisu poznati statistički podaci za jun, a do kraja godine ne očekuje neki značajan preokret.
O rastu bi se, kako navodi, moglo govoriti tek u narednoj godini, mada mnogi ekonomisti govore da se tome možemo nadati tek 2022. godine.
Na birou više novoprijavljenih nego zaposlenih
Broj novoprijavljenih osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u aprilu i maju veći je za tri puta u odnosu na broj brisanih sa evidencije zbog zaposlenja.
U ta dva mjeseca je, po podacima Zavoda, prijavljeno novih 7.717 osoba, dok je zbog zaposlenja brisano oko 2.500.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS na kraju maja je bilo 88.811 osoba, a u martu 84.658 njih.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu