To je gotovo dvaput više nego 2000. kada su među 10 najsmrtonosnijih bolesti bile tek četiri nezarazne bolesti, ističe se u saopštenju UN agencije koje obuhvata period od 2000. do 2019. godine.
Takav bi poredak u 2020. mogla poremetiti pandemija Kovida-19 koja je izbila u Kini prije godinu dana i u kojoj je dosad, prema službenim podacima, preminulo više od 1,5 miliona ljudi, a stotine miliona su se zarazile.
Što se tiče ljudskih života, ovi podaci gube na snazi u poređenju sa smrtnošću koju su prošle godine prouzrokovale srčane bolesti od kojih je preminulo devet miliona ljudi.
U 2000. od srčanih bolesti preminulo je sedam miliona ljudi i one sada čine 16 odsto svih uzroka smrti, ističe SZO, dodajući da se situacija u Evropi u širem smislu poboljšava (15 odsto manje preminulih u istom razdoblju), ali je zato samo područje zapadnog Pacifika imalo više od polovine od dodatnih dva miliona preminulih.
Ovi podaci jasno govore o nužnosti da se pojačaju napori na prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih sudova, raka, dijabetesa i hroničnih disajnih bolesti, ističe SZO.
– Kvalitetan sistem primarne zdravstvene službe je temelj na kojem sve počiva, od borbe sa nezaraznim bolestima do upravljanja pandemijom – zaključio je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu