U prvom kvartalu ove godine još smo dobro i prošli, s obzirom na to da su u ovom periodu, u odnosu na prvi kvartal lani, lični transferi smanjeni za tri odsto.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u ovom periodu novčane doznake iz inostranstva sa 659,27 miliona pale na 636,69 miliona KM.
Međutim, u drugom kvartalu 2020, dijaspora je u BiH poslala 554,65 miliona maraka, što je, u poređenju sa istim periodom prošle godine, manje za čak 201 milion KM ili skoro 27 odsto.
Potrošačka korpa
To praktično znači da je, od aprila do kraja juna, građanima BiH od njihovih rođaka i prijatelja dnevno, u prosjeku, stizalo 2,2 miliona KM manje.
Riječ je o tek nešto manjem iznosu koji, na primjer, stanovnici Srpske dnevno potroše na hranu u trgovinama na veliko, što je pokazatelj s koliko novca manje smo raspolagali u pomenutom periodu.
Podaci Zavoda za statistiku RS, naime, pokazuju da su ove trgovine u drugom kvartalu ostvarile promet od 243,87 miliona KM ili 2,67 miliona KM dnevno, u prosjeku.
A kakav je standard naših građana najbolje potvrđuje podatak da sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS košta 1.929 maraka, dok prosječna plata iznosi 965 KM. Poseban problem je, međutim, to što većina radnika zarađuje daleko ispod ovog prosjeka, što znači da svojim primanjima mogu da podmire samo one najosnovnije potrebe.
Preživljavanje
U udruženjima potrošača naglašavaju da pad novčanih doznaka iz inostranstva nimalo nije zanemarljiv, s obzirom na to da mnogi građani BiH preživljavaju upravo zahvaljujući pomoći koju dobijaju od svojih iz inostranstva.
– Kad znamo koliko je ljudi nezaposleno, koliko je onih koji rade za male plate i onih koji primaju male penzije, jasno da mnogim građanima BiH dobro dođe neka pomoć sa strane. Njihova egzistencija zavisi od novca koji dobijaju od rođaka iz inostranstva, jer svojim tekućim primanjima taman mogu da se prehrane. Takođe, naši ljudi su ove godine manje dolazili u BiH, sami tim i manje trošili – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja građana „Don“ iz Prijedora, Murisa Marić.
To su na svojoj koži najviše osjetili domaći ugostitelji, frizeri, stomatolozi, koji su se nadali da će, bar tokom ljeta, njihove pazare popraviti dijaspora. To se, međutim, nije desilo.
Otkazi
U specijalizovanoj agenciji „VBM Agentur“ iz Minhena, koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju u Njemačkoj, naglašavaju da je prvi razlog pada novčanih doznaka iz inostranstva to što je dio naših građana sa stalnim ili regularnim vizama, usljed stagnacije privrede, ostao bez posla.
– Ili su, jednostavno, prešli na korona program, gdje su, recimo, u Njemačkoj primali samo 60 do 80 odsto od prosječne plate za vrijeme dok su njihove firme prestale s poslovanjem, a oni prešli na socijalni program. Zato je, automatski, umanjeno i slanje novca kući – kaže za Srspkainfo Vlastimir Vidić iz „VBM Agentur“.
Drugi razlog je, kako ističe, ograničenje kretanje i putovanja.
– Ogroman dio tih deviza naši građani su donosili sa sobom prilikom dolaska, a više su i trošili prilikom boravka kod kuće. S druge strane, naši građani koji su skoro stigli u inostranstvo, našli su se u prvoj grupi za dobijanja otkaza na poslu i bez mogućnosti dobijanja pomoći od države. Većina njih se vratila svojim kućama, jer jednostavno nisu mogli više da finansiraju svoj boravak i život u inostranstvu, pa nisu bili u prilici da išta šalju kući – naglašava Vidić.
Prema njegovim riječima, tu je i značajan broj naših ljudi koji su u inostranstvu radili na crno, a većina njih je dobila otkaz i takođe su morali da se vrate svojim kućama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu