U anketi je učestvovalo više od 27.000 stanovnika 27 zemalja svijeta, a pokazalo se da najznačajnije posljedice pandemija ostavlja na finansijskom planu.
Naravno, razlika između bogatih i siromašnih zemalja svijeta je veoma upadljiva, budući da je 45 odsto učesnika ankete iz država-članica Organizacije za privrednu saradnju i razvoj (OECD) – koja okuplja 37 od ekonomski najprosperitetnijih zemalja svijeta – reklo da zbog pandemije ima manje prihode, nasuprot 69 odsto ispitanika iz zemalja van te organizacije.
Razlike postoje i u generacijskom smislu, jer rezultati pokazuju da pandemija izraženije utiče na život mlađih ljudi, kao i u rodnom, odnosno rasnom pogledu, budući da su, prema tom istraživanju, posljedice teže po žene nego po muškarce, odnosno po stanovništvo afričkog porijekla u poređenju sa bjelačkom populacijom.
Vjerovatnoća da je pandemija značajnije uticala na život ispitanika pokazala se većom kod učesnika ankete iz Latinske Amerike, Azije i Afrike, a manjom kod ispitanika iz Evrope i Severne Amerike.
Gledano po pojedinačnim zemljama, najviše ispitanika koji su rekli da su veoma pogođeni pandemijom bilo je u Meksiku, Indoneziji i Turskoj, dok su po tom parametru na suprotnom kraju skale Nemačka, Australija i Kanada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu