A u sve se, možda, umiješala Rusija.
Švedska je u subotu upozorila svoje građane u Turskoj da izbjegavaju okupljanja, potom je Ankara upozorila državljane na putovanja u Ameriku i neke evropske zemlje zbog “rastuće verske netolerancije”, dok je američka ambasada u Turskoj u četiri dana dva puta obavijestila Amerikance da su mogući teroristički napadi u Istanbulu.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za ulazak u NATO 2022. usljed ruske invazije na Ukrajinu. Sve sem dvije od 30 članica NATO – Turska i Mađarska – ratifikovale su aplikacije nordijskih zemalja. Mađarska to uskoro planira, što ostavlja Tursku kao jedinu prepreku.
Finski solo ulazak
Nakon što je Erdogan isključio podršku Švedskoj, Finska je po prvi put rekla da će možda ući u NATO bez Švedske, što bi bio značajan pomak finske politike otkako su nordijske nacije zajedno podnijele zahtjev za ulazak u alijansu u maju. Do sada su dvije zemlje insistirale da se njihove aplikacije razmatraju u paru, prenosi Blumberg.
Dok je finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto prošlog ponedjeljka rekao da će Finska možda morati da se pripremi sama za ulazak, sljedećeg dana je izrazio nadu da je “zajednički put u NATO i dalje moguć”. Ali, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je u nedjelju da bi Ankara mogla da donese odluku o članstvu Finske u NATO koja će “šokirati Švedsku”.
– Ako je potrebno, možemo da damo drugačiji odgovor. Švedska će biti šokirana kada damo drugačiji odgovor povodom Finske – rekao je on.
Turski izlazak
Sukob Turske i Švedske doveo je čak do spekulacija o potencijalnom izlasku Ankare iz NATO. Prošle nedjelje je zamjenik lidera turske Patriotske stranke Etem Sančak rekao da bi Turska mogla da istupi iz NATO za pet-šest mjeseci usljed provokativnih postupaka protiv Ankare.
Džejms Stavridis, bivši vrhovni komandant NATO za Evropu, se u nedavnom članku za Blumberg osvrnuo se na mogućnost da alijansa izbaci Tursku ukoliko ona blokira prijem Švedske i Finske i rekao da je na Erdoganu da obezbijedi da se to ne dogodi.
Prošlog leta je Turska u principu pristala da da saveznici pozovu Švedsku i Finsku da se priključe grupi, ali je nastavila da traži ustupke od Stokholma, uključujući širi obračun sa kurdskim grupama koje smatra terorističkim organizacijama i izručenje osumnjičenih.
Aktivisti iskoristili situaciju
A to su iskoristili aktivisti koji se protive ulasku Švedske u NATO. Odnosi Švedske i Turske osjetno su zahladili tokom januara zbog serije prokurdskih protesta u Stokholmu, uključujući vješanje lutke Erdogana i spaljivanje Kurana na protestu 21. januara, prenosi Blic.
Turska je veoma osjetljiva po pitanju neprijateljskih činova prema islamu, a Erdogan nastoji da ojača podršku nacionalista i konzervativaca uoči izbora u maju, navodi Blumberg.
Elizabet Brou, saradnica Američkog instituta za preduzetništvo, piše za Politiko da je švedski proces ulaska u NATO treba da bude najlakši prijem u istoriji alijanse, ali da je onda Erdogan odlučio da oteža igru, “miješajući legitimne strahove o terorizmu sa izbornim oportunističkim politikanstvom”.
Nažalost, piše Brou, različiti aktivisti u Švedskoj – neki povezani sa Kremljom – onda su odlučili da iskoriste ovu situaciju i doveli praktično zagarantovano pridruživanje ove zemlje NATO u ozbiljnu opasnost.
Rusija izazvala probleme?
To znači da je praktično savršenu švedsku aplikaciju sabotirao – potencijalno fatalno – sićušan broj aktivista sa veoma različitim agendama, a sada izgleda da je Rusija možda izazvala probleme, piše Brou.
Ona navodi da je protest na kojem je zapaljen Kuran djelimično organizovao i finansirao Čang Frik, novinar koji je nekad radio za Raša tudej, medij pod kontrolom Kremlja. Frik vodi i sajt Niheter Idag, a u prošlosti je nosio majicu sa likom ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako je nedavno podržao ukrajinske izbjeglice.
– Nevjerovatno je teško razaznati ko stoji iza takvih aktivnosti u liberalnoj demokratiji i kojim aktivnostima djelimično ili u potpunosti manipulišu strani akteri. Sve dok ne bude dokaza koji pokazuju maligni uticaj, pretpostavljaću da su ti protesti prosto bili dio slobode govora u Švedskoj, ali očigledno da te aktivnosti mogu da iskoriste i zlonamjerni akteri – rekao je Anton Lif, konsultant u švedskoj firmi “Kombitek”.
“Korisni idioti”
Zaista, kaže Brou, neko bi se mogao zapitati da li se Rusija zaista umiješala u ovo i da li su aktivisti samo “korisni idioti”. U svakom slučaju, druge zemlje bi trebale da obrate pažnju.
Prva lekcija je da treba obezbijediti čvrst sporazum od drugih zemalja prije pokretanja velike spoljnopolitičke inicijative, rekla je Brou. Ali, značajniji uvid je da čak i male grupe aktivista mogu da pokvare ključne spoljnopolitičke odluke grubim vređanjem i uličnim predstavama.
Zamislite kakvu bi štetu aktivisti mogli da nanesu spoljnopolitičkim inicijativama vezanim za Kinu ako bi, recimo, ispred kineske ambasade u Vašingtonu objesili lik Sija Đinpinga, navela je kao primjer.
Tu je i pitanje izdavanja dozvole za takve proteste, koje obično daje policija. Možda bi vlade trebalo da imaju neku riječ u izdavanju dozvole protestima koji rizikuju da nanesu veliku štetu zemlji, kaže Brou.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu