Ovo je regulisano Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama Republike Srpske.
– Riječ je o neporeskim davanjima, koja na godišnjem nivou iznose oko milion KM za budžet Republike Srpske – kažu u Ministarstvu finansija RS.
Parafiksalni nameti
Oni obrazlažu da je administrativna taksa zapravo cijena usluge javnih tijela i da se plaća za spise i radnje u bilo kojem postupku pred administrativnim organima Republike ili jedinice lokalne samouprave. Mada, privrednici i brojni ekonomisti smatraju da je riječ o parafiskalnom nametu, jer građani plaćaju poreze državi čije institucije treba da budu servis građanima.

Osim toga, utvrđen je i Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, kojim se posebna republička taksa za 2021. i 2022. godinu umanjuje za 30 odsto, odnosno 60 odsto u odnosu na iznos koji je propisan Zakonom o posebnim republičkim taksama, dok se u 2023. u potpunosti ukida.
– Sprovođenjem reforme poreskog sistema Vlada Republike Srpske je iskazala opredjeljenje za postepeno smanjivanje i ukidanje pomenute takse čime bi se rasteretila privreda i olakšao položaj privrednih subjekata. Ukupan godišnji prihod budžeta RS od ove takse je oko 10,5 miliona KM, za koji iznos Vlada predlaže oslobađanje u trogodišnjem periodu, čime će privredi ostati ova sredstva na raspolaganju – obrazlažu u Ministarstvu finansija RS.
Ko sve plaća?
Ko i zbog čega zapravo plaća posebnu republičku taksu?
Zakonom je definisano da ovaj namet plaćaju sva pravna lica u RS, dakle privredna preduzeća i preduzetnici jednom godišnje.
U zavisnosti od djelatnosti kojom se bave, taksa se kreće od 500 do 5.000 konvertibilnih maraka na godišnjem nivou. Dakle, svako ko ima registrovanu djelatnost, izuzev javnih institucija i ustanova u RS, dužan je da plaća ovu naknadu. Njena svrha zakonom nije obrazložena, ali novac ide u budžet RS.
Parlamentarna procedura
Takođe, kako tvrde u Vladi, u cilju stvaranja optimalnog fiskalnog opterećenja privrede i građana utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama.
– Tako se pojedine komunalne takse ukidaju u cijelosti jer finansijski nisu efikasne, neke su i duple, a predstavljaju optrećenje onim privrednim subjektima koji ih plaćaju i finansijski i administrativno. Predloženo je ukidanje plaćanja komunalne takse za udruženja od javnog interesa za Republiku Srpsku, preduzetnike koji imaju status malog preduzetnika i za nove obveznike komunalnih taksi u periodu od 12 mjeseci nakon završetka postupka registracije. Osim toga, predloženo je ukidanje niza drugih komunalnih taksi. Gubitak prihoda od predloženog zakona u svim budžetima jedinica lokalne samouprave je oko 390.000 KM – navode u Ministarstvu finansija RS.
Sva tri prijedloga zakona su upućena u parlamentarnu proceduru, što znači da će se o ovim olakšicama narodni poslanici izjasniti na narednoj sjednici.
Siva ekonomija
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, za Srpskainfo podsjeća da privrednici već nekoliko godina traže ukidanje svih parafiskalnih nameta.

– Mi smo tražili formiranje stalne radne grupe za analizu Registra poreskih i neporeskih davanja, koja bi kontinuirano analizirala i predlagala ukidanja ili smanjenja neporeskih davanja, kao i opravdanost zadržavanja određenog davanja. Na ovaj način bi se utvrdile mogućnosti rasterećenja privrede i omogućio oporavak privredne aktivnosti, ali i smanjenje sive ekonomije – navodi Blagojević.
Analiza neporeskih opterećenja treba da, kako kaže, obuhvati opravdanost opterećenja, učestalost plaćanja, visinu davanja, osnov davanja, donosioca, svrhu i cilj davanja i efekte koji se postižu konkretnim davanjem.
– Uticaj pandemije, kriza izazvana ovom situacijom i izostanak rasterećenja privrednih aktivnosti vodiće neminovno u povećanje nelegalnog bavljenja privrednim djelatnostima, kao i povećanje poslovanja u sivoj zoni, zbog čega je neophodno stvarati uslove za rasterećenje privrednih aktivnosti i na taj način sprečavanje obavaljanja djelatnosti u sivoj, odnosno nelegalnoj zoni – ocjenjuje Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu