Na sastanku će se pokušati naći kompromisno rješenje za nastalu krizu, a SNSD je već dostavio svoje prijedloge u kojima se, između ostalog, traži da se konstatuje ono što u Ustavu stoji, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, podijeljena teritorijalno po principu 49:51.
SNSD traži i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH.
Stavovi
S druge strane, poznato je od ranije da stranke “Trojke” traže povlačenje posljednjih odluka Narodne skupštine RS koje se tiču Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, dok HDZ BiH zahtijeva reforme Izbornog zakona.
Dodik je potvrdio da su srpska i hrvatska strana napisale svoje viđenje rješenja postojećih problema u funkcionisanju vlasti na nivou BiH za sastanak lidera stranaka naredne sedmice, dok stranke iz Sarajeva to još nisu učinile.
– Trebalo je da svi u istom trenutku napišemo i da onda kažemo “evo ovdje su zajedničke tačke”. Oni ili stvarno ne mogu da napišu zajednički stav ili ne znam šta, uglavnom mi ne znamo o čemu ćemo razgovarati tamo i to nije ravnopravno – rekao je Dodik.
Pismo Guteresa
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, ističe da je teško biti optimističan da će stranke postići kompromis na sastanku koji je zakazan za utorak.
– Teško je biti optimističan imajući u vidu sve načine na koje stranke iz Sarajeva, u konkretnom slučaju stranke Trojke, rade i postupaju, a posebno imajući u vidu zadnje postupanje u smislu falsifikovanja pisma koje je generalni sekretar UN Antonio Guteres poslao srpskom članu Predsjedništva BiH. U tom smislu jako je teško bilo šta pozitivno očekivati od predstavnika sarajevskih stranaka – kaže Kojić za Srpskainfo.
On ističe da politički predstavnici iz Srpske zagovaraju institucionalan dogovor, dok stranke iz Sarajeva zagovaraju i podržavaju da “stranci i strani turisti nameću rješenja”.
– Ako se budemo držali slova Dejtona, mislim da kompromis i dogovor ne može biti upitan i da će se vrlo lako usaglasiti i dogovoriti svi stavovi. U suprotnom, od dogovora nema ništa – ističe Kojić.
Pitanje imovine
Dodaje da ne treba ulaziti u razgovore o temama koje su riješene Dejtonskim mirovnim sporazumom, poput imovine, što sada pokušava da učini Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a što stranke iz Sarajeva podržavaju.
– Vidimo da njemački turista pokušava kroz neke radne grupe da podvali Srpskoj rješenja koja se odnose na pitanje imovine. Predlažu da lokalna zajednica raspolaže imovinom, ali da je titular i nosilac toga BiH, što je za nas nedopustivo, jer je to pitanje riješeno u Dejtonu – ističe Kojić.
Dodaje da umjesto što se gubi vrijeme na pitanja koja su riješena Dejtonom, snagu treba usmjeriti na rješavanje 14 prioriteta koji su ključni i bitni da bi BiH postala dio EU.
– Ako to bude fokus i ako to budu prihvatili političari iz Sarajeva, mislim da neće biti problem da se dogovorimo, a ako se budu vraćali na teme iz 1995. godine, onda dogovora neće biti – zaključuje Kojić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu