Prema istraživanjima javnog mnjenja, za njim slijede aktuelni predsjednik Petro Porošenko i liderka opozicije, bivša premijerka Julija Timošenko.
Ankete pokazuju da Zelenski ima podršku 24,6 odsto birača, Porošenko 14,8, a Timošenkova 8,7 odsto.
Istraživanja pokazuju da nijedan od kandidata neće uspjeti da osvoji 50 odsto plus jedan glas, tako da je gotovo izvjesno da će 21. aprila biti održan drugi izborni krug, sa dva najbolje plasirana kandidata.
Kako navodi AP, Ukrajinci će birati predsjednika za kojeg se nadaju da će zemlju od 42 miliona ljudi izvući iz nevolja, uključujući endemsku korupciju, naizgled nerješivi rat sa proruskim snagama na istoku zemlje i ekonomiju koja je u problemima.
Agencija ocjenjuje da se Zelenski približava tački u kojoj život imitira umjetnost.
Najpoznatija uloga ovog 41-godišnjeg glumca je uloga nastavnika koji postaje predsjednik nakon što video o tome kako osuđuje korupciju postaje viralan.
Poput karaktera koji glumi u TV seriji “Sluga naroda”, Zelenski se snažno fokusirao na korupciju. On predlaže doživotnu zabranu obavljanja javnih funkcija svakome ko je osuđen za korupciju i oproštaj poreza svima koji imaju sakrivenu imovinu, a prijave je i plate porez od pet procenata.
Zelenski podržava eventualno članstvo Ukrajine u NATO, ali samo ako se za to izjasne građani na referendumu.
Njegov čist imidž zasjenilo je priznanje da ima komercijalne interese u Rusiji preko holding kompanije i uporne spekulacije o vezama sa oligarhom Ihorom Kolomojskim, koji je vlasnik televizijske stanice koja emituje seriju “Sluga naroda”.
Aktuelni predsjednik Petro Porošenko došao je na vlast 2014. godine pod imenom “dobrog oligarha”.
Najveći dio njegovog bogatstva dolazi iz naizgled bezopasnog izvora, proizvodnje čokolade “Rošen”. Otuda i njegov nadimak “Kralj čokolade”.
Porošenko je obećao da će izaći iz tog posla kada postane predsjednik, ali je pet godina kasnije on i dalje u poslu s čokoladom.
Kritičari ga osuđuju zbog toga što nije učinio mnogo na suzbijanju korupcije u Ukrajini, zbog rata na istoku s Rusijom bez jasne strategije za njegovo okončanje.
Kako navodi AP, dok su njegove ekonomske reforme zadovoljile međunarodne zajmodavce, milioni Ukrajinaca se pitaju da li mogu da pronađu novac da plate komunalije.
Porošenko je, međutim, postigao neke značajne ciljeve vezane za nacionalni identitet Ukrajine i njenu želju da se oslobodi ruskog uticaja.
On je potpisao sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je njegov prethodnik Viktor Januković odbacio zbog čega su organizovani protesti, koji su doveli do toga da ode sa dužnosti.
Ukrajinci sada mogu da putuju u EU bez viza, što je značajna privilegija, i neprestano se trudio da ukrajinska pravoslavna crkva bude priznata kao samostalna, što mu je i uspjelo.
U svojoj trećoj kandidaturi za predsjednicu, 58-godišnja Julija Timošenko ističe ekonomsku oskudicu miliona Ukrajinaca.
Ona je obećala da će smanjiti cijene gasa za domaćinstva za 50 odsto u roku od mjesec dana od preuzimanja dužnosti predsjednika države, nazivajući poskupljenje koje je uveo Porošenko kako bi se zadovoljili međunarodni zajmodavci ekonomskim genocidom.
Obećala je, takođe, da će oduzeti ustavni imunitet predsjedniku, pravosudnim organima i poslanicima.
Prije ulaska u politiku, Timošenkova je bila nazivana “Princezom gasa” zato što je bila na čelu posredničke kompanije koja je uvozila ruski gas.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu