Društvene mreže, vajber, SMS, portali, štampani i elektronski mediji, biće glavni saveznici političarima tokom predizborne kampanje, pa će tako borba za glasove sa ulica preseliti u domove građana.
Iako političari najavljuju da će u zavisnosti od mjera zdravstvene zaštite, koristiti i oprobane tehnike mobilizacije članova, aktivista i simpatizera, te kontakt sa građanima od vrata do vrata, svima je jasno da to nije ni približno isto kao, na primjer, masovna okupljanja nekoliko stotina ili hiljada građana na mitinzima i direktno obraćanje visokih funkcionera i “poznatih” političara narodnim masama.
Da se političari prilagođavaju novom normalnom priznao je i šef Glavnog izbornog štaba SNSD Srđan Rajčević koji je nedavno otkrio da će ova stranka postaviti nove standarde političke komunikacije, ne samo za 2020. nego i za 2022. godinu.
Rajčević je objasnio da će, uzimajući u obzir trenutnu epidemiološku situaciju i nemogućnost procjene kakav će biti njen uticaj tokom jeseni, kampanja SNSD jednim dijelom sigurno biti usmjerena prema virtuelnom prostoru.
Društvene mreže i drugi vidovi pružanja digitalnog sadržaja mlađem dijelu glasačkog tijela odavno su podrazumijevani način komunikacije i svakako da će naša digitalna kampanja biti usmjerena kako prema njima, tako i prema onima koji zbog uticaja pandemije sve više koriste tehnološke alatke – rekao je Rajčević.
I dok se stranke spremaju u osvajanje virtualnog prostora mnogi se pitaju da li će na ovakav vid komunikacije sa strankama biti spremni i građani?
Koliko je prosječan birač, posebno onaj koji živi u ruralnim sredinama, uopšte spreman za takvu vrstu komunikacije sa strankama i njihovim kandidatima ako uzmemo u obzir da mnogi od njih ne koriste društvene mreže, a jedini prozor u svijet im je dnevnik koji gledaju na nekom od javnih servisa ili privatnih televizija?
Drugim riječima, kome će uopšte više odgovarati takva vrsta kampanje i koliko će to ostaviti prostora za razne manipulacije s građanima, posebno onima koji ne znaju da se koriste društvenim mrežama?
Stručnjak za politički marketing Aleksandar Zobenica smatra da će takva situacija definitivno više odgovarati strankama koje imaju jaku infrastrukturu i političarima koji imaju već dokazano ime i prezime.
– Kampanjama putem interneta, kao medija, možete doprijeti do glasača u nekom rasponu između 18 i 39 godina. Po svim istraživanjima u tom razdoblju građani najviše koriste internet. Svi ostali glasači koji su preko te starosne dobi će se bazirati na televizije- ističe Zobenica.
On smatra da se u principu ništa neće promijeniti zato što su stranke i do sada do tih glasača u ruralnim predjelima dolazili putem televizije.
Zobenica podsjeća da će ovo biti prva izborna godina i izborna kampanja u kojoj neće biti dozvoljena masovna okupljanja zbog čega će, kao što je već pomenuo, infrastruktura stranke biti jako bitna.
– Stranke koje praktično imaju pokrivenu cijelu Republiku Srpsku sa svojim lokalnim odborima će moći da prežive ovaj izborni proces, odnosno da ga prođu bezbolnije za razliku od nezavisnih kandidata i manjih stranaka – kaže on.
Na pitanje koliko će biti smanjena vidljivost nezavisnih kandidata i malih stranaka u odnosu na velike partije, ako se uzme u obzir njihova finansijska moć da plate česta pojavljivanja u medijima, Zobenica kaže da će to definitvno predstavljati problem za nezavisne kandidate i one koji nemaju mogućnost reklamiranja. On dodaje da u Republici Srpskoj trenutno imamo bipolarnu situaciju kada su u pitanju elektronski mediji.
– Imate dva velika elektronska medija – javni servis i privatnu televiziju. Na ovoj prvoj su više vidljivi oni koji su u vlasti, a na ovoj drugoj opozicija. Pokrivenost teritorije Srpske je praktično ista što se tiče ove dvije televizije. Na taj način imate dvije televizije i obe su dostupne građanima, koji imaju mogućnost da gledaju i vlast i opoziciju i sami izvuku zaključak kome će pokloniti svoje povjerenje- ističe Zobenica.
Ličina: Birači navikli da im se servira gotovo
Politikolog Stefan Ličina ističe da je prosječan birač kod nas navikao da sluša i da mu se servira gotovo, bez nekakve dvosmjerne komunikacije.
– Trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da smo mi poprilično informatički nepismeno društvo. Iako je čak polovina stanovnika BiH prisutna na društvenim mrežama, bar polovina prisutnih su svakodno žrtve manipulacija i lažnih vijesti, jer ne razlikuju relevantne izvore informisanja od manipulativni- kaže Ličina.
On podsjeća da su građani na junskim izborima u Srbiji mogli da vide kome najviše u prilog ide ovakva izborna kampanja – velikim partijama i prepoznatljivim licima.
– Prosječnom biraču se kroz dnevnike plasira pojednostavljivanje slike stvarnosti nudeći mu sadržaj koji glorifikuje jednu stranu, satanizuje drugu, a o svima ostalima uopšte nije informisan. Tako je birač kojem je televizija jedini prozor u svijet sveden da navijački bira stranu između “nas i njih”, i u tom izboru zanemaruje sve druge opcije- zaključuje Ličina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu