Stručnjaci upozoravaju da je pogrešna politika u BiH kreirala sistem u kojem nije privlačno školovati se, jer je previše kadrova koji ne trebaju na tržištu rada i u društvu su odmah klasifikovani kao uzaludne investicije. S druge strane, zapadne zemlje ulažu u znanje i vještine stanovništva koje su ključne za osiguravanje dugoročne konkurentnosti Evrope. Stoga ne čudi što sve veći broj mladih već u srednjoj školi razmišlja da napusti BiH.
Prema istraživanju Instituta za razvoj mladih “Kult”, od završetka rata do sada BiH je napustilo 150.000 mladih ljudi. Ako se ovome dodaju statistički podaci koji govore da BiH najviše napuštaju doktori, medicinsko osoblje, programeri, inženjeri i visokokvalifikovana radna snaga, onda s pravom možemo reći da znanje u BiH nije na cijeni.
Tri dana rada za kiriju
Sociolog Nemanja Đukić kaže da mladi u BiH imaju bolje šanse napolju, jer se izvan granica naše zemlje cijene ideje, znanje, rad i trud mladih ljudi.
U Engleskoj je satnica za neko radničko zanimanje oko 30 funti. Za pet sati dnevno se zaradi 150 funti. Najam stana u gradu srednje veličine je oko 400 funti. Dakle, za tri dana ste otplatili stan, a ostalo vam ide za putovanje, hranu i slično. Samim tim život je mnogo rasterećeniji i onda mladi tamo mogu da budu mladi – kaže Đukić.
Dodaje da mi u BiH proizvodimo relativno dobar kadar, ali ga institucije i politički sistem ne cijene na isti način kao što ga cijene u Evropi.
Da znanje u BiH nije na cijeni, Đukić kaže da se možemo uvjeriti skoro svakodnevno. Kao jedan od primjera navodi podatak da je budžet jednog univerziteta u BiH oko 38 miliona KM, a da manja industrija u Doboju, koja proizvodi jaja i piliće, prometuje 68 miliona KM godišnje.
– Budžet univerziteta mora da ima bar još jednu nulu. Tim bi se na neki način dala satisfakcija. Ovako, najaktivniji ljudi na univerzitetu su oni koji se bave politikom, što je potpuno legitimno – zaključuje Đukić.
Kult ličnosti
On ističe da je sistem u našoj zemlji postavljen obrnuto u odnosu na zapadne zemlje. Ako pitate mlade na Zapadu o političkom sistemu svoje zemlje, Đukić kaže da mnogi neće imati pojma o tome jer je to potpuno irelevantno za njih, dok je kod nas političar postavljen iznad zakona i naroda. Naš sagovornik ističe da mladi u razvijenim društvima sebe doživljavaju kao pokretačku silu, dok mladi u BiH ne razmišljaju na taj način, zbog čega ne čudi to što u sve većem broju napuštaju državu.
– Oni ne shvataju da snaga nije u političarima već u njima. Zato su krivi njihovi roditelji, jer su od političara napravili kult ličnosti. Plašim se da ćemo uskoro postati država starih. Ako uzmete u obzir procjene da će nakon ukidanja radnih viza za Njemačku iz BiH otići oko 370.000 mladih od ukupno 770.000, koliko ih živi u našoj zemlji, onda možete vidjeti ko će ostati – ističe Đukić.
Dodaje da političari uopšte ne trebaju da se bave budućnošću penzionera i države, već mladih.
Bunt
Profesorka na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i poslanik PDP u Narodnoj skupštini Jelena Trivić ističe da nije sigurna da je država svjesna kakav joj resurs odlazi. Prema njenim riječima, kod nas se još ne vode evidencije i nemamo stručnu statistiku migracija, odnosno odlazaka, a kamoli da znamo iz kojih područja odlaze, koju stručnu spremu imaju i slično.
– To je sociološko pitanje i sociološki fenomen u BiH. Znanje nije na cijeni i to je već svima jasno. Sve te loše stvari definitivno dolaze iz politike. Mislim da političari šalju loše poruke, jer prvi oni nisu dospijevali na svoje pozicije prevelikim znanjem i nekim normalnim putem – kaže Trivićeva.
Ona ističe da su se političke elite uspavale i nisu svjesne šta se dešava oko njih, jer to što se na ulicama rijetko događa bunt ne znači da ga uopšte nema. Naprotiv, on se već godinama ogleda u masovnom odlasku iz zemlje i negativnom prirodnom priraštaju.
– Loša politika je dovela do toga da smo već u situaciji da radnike tražimo uz pomoć lupe, a vrlo brzo ćemo doći u situaciju da uvozimo radnu snagu. Nešto se mora hitno promijeniti – upozorava Trivićeva.
Talas iseljavanja
Stručnjaci često upozoravaju da povećanje plata u BiH, uz otvaranje novih radnih mjesta na koja će dolaziti sposobni, a ne podobni, svakako jeste jedna od krucijalnih stvari uz pomoć koje bi se bar malo zaustavio talas iseljavanja te popravila demografska slika.
Statistički podaci pokazuju da više od 426.000 zaposlenih u BiH prima platu u iznosu od oko 600 maraka. S druge strane, plate poslanika u entitetskim, kantonalnim i državnom parlamentu su i do pet ili više puta veće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu