To znači da domaći potrošači više od dvije trećine novca potroše na kupovinu stranih proizvoda i roba, a manje od trećine na domaće proizvode. Ako posmatramo vrijednost potrošačke korpe, izuzev izdvajanja za komunalne usluge, prevoz, obrazovanje i zdravstvo, to znači da od deset potrošenih maraka samo tri damo na artikle koji su proizvedeni u Republici Srpskoj.

Srpskainfo napominje da su ovi podaci okvirni i da je ovo računica koju smo dobili ukrštajući podatke o maloprodaji, uvozu i izvozu. Nijedna institucija ne obrađuje podatke o učešću domaćih proizvoda u ukupnoj maloprodaji, a ne postoje ni instituti koji rade ovakva istraživanja i analize.

Jedino ko se na neki način bavio sličnim istraživanjem jeste Privredna komora Republike Srpske u sklopu kampanje „Naše je bolje“, ali samo za prehrambene proizvode.

Po našim ranijim istraživanjima, prodaja domaćih prehrambenih proizvoda učestvuje sa manje od trećine u odnosu na ukupnu prodaju – kaže za Srpskainfo direktorka Privredne komore RS Dragica Ristić.

Ona kaže da je ova kampanja Privredne komore RS uvijek aktuelna i da stalno imaju tematske aktivnosti u nekom od gradova Republike Srpske.

– Po podacima koje dobijamo sa terena, prije svega iz tržnih centara, prodaja domaćih prehrambenih proizvoda u toku naših aktivnosti poveća se za pet do deset odsto, i to naročito mlijeka, mliječnih proizvoda i voćnih sokova – objašnjava Ristićeva.

Kaže da je najveći problem u tome što je naša kupovna moć mala zbog čega se većina potrošača opredjeljuje za jeftine proizvode. A uvozni proizvodi su vrlo često jefitiniji, lijepo upakovani, ali lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće.

Istovremeno, veliki strani proizvođači imaju znatno više novca koji ulažu u promociju i poziciju na rafama u našim trgovinama, naročito u velikim tržnim centrima. Primjera radi, veliki prehrambeni proizvođači iz regiona i Evrope na liderskim su pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju. To je potvrdilo i istraživanje “Euromonitora”, kompanije za istraživanje tržišta.

U kategoriji supa, sosova, preliva i začina dominira jedna hrvatska firma, koja na domaćem tržištu supa ima udio od čak 50 odsto u prošloj godini, što pokazuje i visok nivo lojalnosti potrošača tom brendu.

Još jedna hrvatska firma daleko je ispred ostalih kada su u pitanju pakovanja prerađenog voća i povrća u BiH, sa udjelom od 46 odsto.

Ekonomista Zlatko Hurtić kaže kako kupovina domaćeg proizvoda nije samo stvar patriotizma, već da to je daleko ozbiljnije pitanje.

– Od jačanja domaće proizvodnje zavisi da li će plate i penzije rasti, da li ćemo imati bolje puteve, bolnice, škole i slično, pa čak i to da li će naša djeca raditi i živjeti sa nama ili će biti prisiljena da rade u inostranstvu na nižerazrednim i slabo plaćenim poslovima – ocenjuje Hurtić.

Kaže da kupovinom domaćih proizvoda građani BiH dobijaju jako puno, a kupovinom uvoznih artikala gube još i više.

Uvoz hrane

Prošlogodišnji uvoz hrane i živih životinja dva i po puta je veći od izvoza – uvoz je bio oko 731,4 miliona maraka, a izvoz oko 296 miliona maraka. Jedina svijetla tačka u ovoj spoljnotrgovinskoj razmjeni jesu proizvođači mlijeka i jaja, jer upravo na tim proizvodima ostvarujemo suficit.

Tako smo prošle godine mliječnih proizvoda i jaja izvezli u vrijednosti od oko 28,4 miliona KM, a uvezli oko 16,6 miliona KM. Najveći deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane imamo na stavci meso i prerađevine od mesa – uvez oko 130,7 miliona KM, a izvoz tek 19,4 miliona KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu