Kastel se godinama nalazi u nadležnosti Kulturnog centra Banski dvor, ali bez posebno određenih ljudi koji bi vodili računa o jednom od najznačajnijih simbola grada na Vrbasu.
Prema informacijama koje su do sada dolazile iz aktuelne administracije, odlučeno je da bi Kastel trebao dobiti status nezavisne ustanove, što bi omogućilo da se maksimalno iskoriste potencijali ovog značajnog kulturno-istorijskog zdanja.
Čak je pokrenuta i izrada elaborata, koji bi trebalo da pokaže opravdanost osnivanja jedne ovakve ustanove.
Elaborat je izgleda pokazao da je je takav plan Grada opravdan, jer je gradonačelnik Draško Stanivuković za Srpskainfo potvrdio da je „taj plan zacrtan“ te da će se ostvariti. Takođe je potvrdio da će biti proširen u odnosu na neke ranije planove.
– Dio te javne ustanove bi, pored Kastela, trebao biti i Sokolski dom, koji je nedavno vraćen Gradu sudskim putem – rekao je on.
Sokolski dom
Dodaje kako Grad ima „ozbiljne planove“ za ovaj objekat, te da su planirana i određena ulaganja.
– U obnovu Sokolskog doma ove godine ćemo uložiti 600.000 KM. Hoćemo Sokolskom da vratimo stari sjaj, da bude mjesto za druženje, da bude pozorište, mjesto za sportske susrete – rekao je Stanivuković.
Kaže da tu ne planiraju stati, već da razmišljaju da javnoj ustanovi Kastel, uz Sokolski dom, pridruže i kuću Milanovića.
– U pitanju je lokacija koja godinama propada i trenutno tražimo novac i za njenu obnovu. Zašto, na primjer, projekat obnove kuće Milanovića ne bi podržala Vlada RS? To bi, po meni, bilo normalno. Tako bi napravili javnu ustanovu u kojoj bi bila tri dijela: tvrđava Kastel, kuća Milanovića i Sokolski dom. To je naša ideja, da napravimo jednu od najsnažnijih kulturnih institucija u Banjaluci – kazao je on.
Finansije
Rad svake gradske javne ustanove mora pratiti i zaseban budžet, koji mora biti predviđen u gradskoj kasi, za plate dodatnog gradskog direktora, radnike i druge troškove.
Postavlja se pitanje kako će sa taj plan finansirati, s obzirom na sve više neplaniranih izdataka, koji izvlače novac iz gradske kase. Među značajnijim su sigurno problemi u javnom prevozu, koji su u ovoj godini Grad dosta koštali, a pored toga izvjesni su i novi izdaci.
– Priznajem da ima problema, ali nije to prepreka. Bez obzira na političke i druge teškoće, mi moramo imati naše ciljeve i planove, za koje se moramo boriti. Imamo način kako da pripremimo finansije iz redovnih budžetskih primanja. Neće mnogo koštati da se to izdvoji kao samostalna institucija. Naša procjena je da će nam inicijalno biti potrebno 500.000 KM godišnje kako bi ta nova ustanova mogla funkcionisati – rekao je Stanivuković i dodao da su u tu sumu uključene plate direktora i nekoliko upravnika za dvije podružnice.
– Neće biti problem da se obezbijedi taj novac ako postoji volja, ali postoji problem ako neko ništa neće – rekao je Stanivuković misleći na Skupštinu grada.
Naime, za osnivanje nove ustanove, te za budžet za iduću godinu, Stanivukoviću je potrebna podrška većine u gradskom parlamentu. Do sada je ta podrška izostajala kod većine projekata koje aktuelna administracija, na čelu sa Stanivukovićem, zagovara.
Položaj
Sva tri objekta koja aktuelna adminstracija želi da grupiše u jednu javnu ustanovu se nalaze u samom centru grada.
Tvrđava Kastel je najstariji istorijski spomenik u Banjaluci i nalazi se uz obalu Vrbasa. Ukupna površina Kastela iznosi 48.000 kvadratnih metara, bedeme čine devet bastiona i dvije kapi-kule u sklopu bedema. U unutrašnjosti tvrđave, pored ljetnje pozornice, igrališta za djecu i restorana, nalazi se i Kamena kuća u funkciji galerije.
Zgrada Sokolskog doma potiče iz 1934, kada je Banjaluka bila središte Vrbaske banovine. Izgrađena je sa karakterističnim, stepenasto usječenim arhivoltama i visokom ukrašenom atikom na pročelju.
Zgrada je, do danas, gotovo u potpunosti sačuvala autentičan izgled. Objekat Sokolskog doma s pratećim sportskim terenima proglašen je za nacionalni spomenik BiH.
Kuća Milanovića se nalazi u Ulici Bana Milosavljevića, preko puta zgrade Narodnog pozorišta RS. Izgrađena je za trgovca Milanovića oko 1893. godine, kao uglovnica u neorenesansnom stilu.
Objekat se nalazi u jako lošem stanju, a svojom “boljom” stranom okrenut je ka prometnom glavnom gradskom šetalištu. Dio sakriven od svakodnevnih prolaznika je neugledan, zarastao u šiblje i izgleda kao da će se urušiti svakog trenutka.
Sprat objekta je zadržao autentični izgled, dok je prizemlje djelimično izmjenjeno i koristi se za komercijalne svrhe. U njemu se trenutno nalazi ugostiteljski objekat.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu