Ovo pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS, prema kojima je potrošnja antibiotika za pomenutih osam mjeseci lane, u odnosu na isti period godinu prije, pala za skoro 43 odsto.
Jedan od razloga je, svakako, i to što građani Srpske za vrijeme pandemije korona virusa rjeđe idu kod doktora.
Specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka dr Mladen Šukalo kaže da je analiza komisije za reviziju liste lijekova koji idu na recept, pokazala da je za deset mjeseci lane, u odnosu na isti period 2019, izdat manji broj recepata za sve grupe antibiotika.
Dodaje da to podrazumijeva i značajno manja izdvajanja za antibiotsku terapiju.
– Ovo smanjenje odnosi se na antibiotike koji idu na recept. Za neke od njih, iznos utrošenih sredstava u 2020. bio je duplo manji u odnosu na 2019 – kaže za Srpskainfo Šukalo.
Prema njegovim riječima, razlog je, svakako, epidemija korona virusa, tokom koje su građani RS rjeđe posjećivali doktora.
– Rjeđe su išli kako kod porodičnih doktora, tako i kod drugih konsultanata na primarnom nivou zdravstvene zaštite koji mogu da propisuju antibiotike. To su pedijatri, ginekolozi, specijalisti urgentne medicine. Naime, građani kod nekih blažih simptoma koji su ukazivali na upale, a zbog kojih bi ranije sigurno posjetili doktora, sada to ne rade. Pokušavaju da se liječe simptomatski, odnosno, preparatima koji imaju antibakterijsko dejstvo – objašnjava Šukalo.
Prema njegovim riječima, prije pandemije i doktori su ponekad popuštali pacijentima i propisivali recepte za antibiotike, i tamo gdje se, kako kaže, moglo biti racionalnije u primjeni ovih lijekova.
– A moramo da budemo racionalni, zbog antimikrobne rezistencije. Pozitivno je, što je bar lane, bila manja potrošnja antibiotika, pa ćemo koliko-toliko usporiti pojavu antibiotske rezistencije. Takođe, građani su zbog pandemije manje išli specijalistima, pa je bilo i manje preporuka za određene dijagnostičke procedure, poput urinokulture, te niza laboratorijskih i drugih pretraga, na osnovu kojih se uvodi antibiotik – ističe Šukalo.
Dodaje da je, kad je riječ o respiratornim infekcijama, preporuka struke da se kod blažih kliničnih slika ne uvode antibiotici, nego da ide simptomatsko liječenje.
– To podrazumijeva korištenje sredstava protiv temperature i bolova, vitamina, tečnosti, da osoba miruje. Pokušavali smo da, mimo korone, i druge akutne respiratorne infekcije rješavamo simptomatski, bez antibiotika – kaže Šukalo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu