Na prvi pogled, zbunjujuća situacija, jer se radi o dva međunarodna autoriteta u BiH visokom predstavniku međunarodne zajednice, za koga se vjerovalo da je naša politička prošlost, a na drugoj strani šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku Evropske unije, koja bi trebalo da je budućnost BiH.
Dodatni prilog zamršenim odnosima u BiH je činjenica da je kandidat za novog šefa OHR njemački diplomata i lični favorit Angele Mekrel, Kristijan Šmit. Postavlja se legitimno pitanje da li Njemačka, kao ključna zemlja EU, namjerava da u BiH forsira Delegaciju EU i specijalnog predstavnika EU ili planira da revitalizuje visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji je od rata do sada djelovao tako što je nametao i mijenjao zakone, ili smjenjivao funkcionere za koje je tvrdio da opstruišu Dejton.
Koordinacija
Bivši diplomata BiH, Slobodan Šoja, vjeruje da će novi šef OHR biti iskorišten za brze promjene u BiH, a da će dugoročno glavnu riječ voditi Delegacija EU.
– Evropska unija je mehanizam koji rutinski funkcioniše, a njegov sistem počiva na principu potpunog poštovanja pravila, propisa, normi i strukture. Uz to, postoji savršena koordinacija između svih sektora. Kad Johan Satler nešto kaže, treba znati da je to već usaglašeno na svim relevantnim adresama. On je jedini na koga može igrati EU i zato je svaka Satlerova poruka ozbiljna i kao takvu je treba pojmiti – kaže Šoja za Srpskainfo.
Johan ZatlerAko je tako, da li je onda moguće da novi visoki predstavnik dolazi kao prelazno rješenje, da brzim potezima sredi neke stvari koje dugo koče BiH, a da onda posao prepusti Delegaciji EU i domaćim političarima?
– Vaše pitanje je ujedno i odgovor na pitanje, ali i scenario koji je odavno pripremljen kako bi se stvari mogle odvijati u budućnosti. Novi visoki predstavnik dolazi da bude mnogo energičniji, odlučniji i oštriji. To ne znači da Valentin Incko ne bi bio takav da je dobio takve instrukcije. Velike sile su odlučile da igraju odlučnije i zato su angažovali nove snage, a nikad ne treba iz vida izgubiti činjenicu da novi visoki predstavnik dolazi iz zemlje koja je evropski lider. Njemačka ne može i ne smije ne uspjeti. Ukoliko mjere koje bude intenzivno preuzimao novi visoki predstavnik budu usmjerene prema pojedincima, što je vrlo vjerovatno, građani BiH imaju mnogo razloga da s nestrpljenjem očekuju njemačkog izaslanika – procjenjuje Šoja.
Evropski put
Prema njegovim riječima, građani očigledno nisu u stanju promijeniti način ponašanja vlastitih lidera, pa je, nažalost, dobro što će to uraditi neko sa strane.
– To ne znači da će BiH automatski brzo postati članica EU, ali se barem može očekivati ozbiljniji pristup i ozbiljnija filozofija vlasti – dodaje Šoja.
Naglašava da je trenutno OHR partner EU koji djeluje potpuno nezavisno, ali između Delegacije EU u Sarajevu i OHR postoji ne samo saradnja već i komplementarnost.
– Jedan od primjera komplementarnosti je njihova aktivnost u praćenju tzv. evropskog puta BiH. Ono što je za nas značajno je da svako na svoj način djeluje u istom pravcu i s identičnim ciljem. Koliko vidim, ne postoji uopšte nikakvo takmičenje ko će uraditi više ili bolje i preuzeti vođstvo, jer jedan ne ugrožava drugog i uspjeh jednog biće i uspjeh drugog. Mene više zabrinjava što treći partner, a trebao bi biti prvi, Bosna i Hercegovina, ne teži istom cilju niti čini ono što je potrebno da olakša posao našim dobronamjernim partnerima koji sigurno ne mogu niti trebaju uraditi ono što moramo uraditi mi – zaključuje Šoja.
Rusi
Podsjećamo, aktuelni visoki predstavnik Valentin Incko zaprijetio je posljedicama po parlamentarce u Srpskoj ako do maja ne budu oduzete povelje Biljani Plavšić, Radovanu Karadžiću i Momčilu Krajišniku.
Valentin InckoKandidat za Inckovog nasljednika je Kristijan Šmit, bez obzira što je stav Rusije da OHR treba zatvoriti. Međutim, u Berlinu vjeruju da mogu da ubijede Ruse da ga i oni podrže.
Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, takođe smatra da Delegacija EU i OHR nisu odvojeni polovi moći, s tim što bi Kancelarija visokog predstavnika trebalo da vodi računa o tome šta kažu članice Kontakt grupe, koje su ispregovarale Dejtonski mirovni sporazum.
– Očigledno je. međutim, da Valentina Incka ne zanima šta kaže Rusija, kao jedna od pet članica Kontakt grupe. Možda i Francuska misli drugačije. Pogotovo sada vidimo da i Njemačka, kao članica Kontakt grupe, ima drugačiji stav. Njoj je jako bitno da u okvirima EU, u budućim članicama EU, vlada stabilnost – kaže Šolaja.
Zamrznuta demokratija
Prema njegovim riječima, problem je što je očigledno da je OHR danas u koliziji sa onim što treba da bude zaista politička stabilnost.
Miloš Šolaja– To se da i egzaktno dokazati. Praktično, od primjene „bonskih ovlaštenja“, koja su zamrzla demokratiju, BiH ne napreduje. Nama treba temeljna analiza kako da se ide dalje i kako da se to uradi bez zakonsko-izvršne uloge OHR. Tu postoji ideja da se OHR zadrži kao eventualna prijetnja za jaka iskakanja. Moramo poći od činjenice da BiH ima unutrašnje rasprave o brojnim pitanjima i tako ih treba i posmatrati. Ali, ono što izvire između redova, u duhu onoga što govore Satler i drugi predstavnici, jeste da se nečiji politički ciljevi, kao što je cilj kod određenog broja bošnjačkih političara, neće ostvariti kroz ulogu međunarodne zajednice. To se može ostvariti samo unutrašnjim kompromisom – zaključuje Šolaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu