U tome se slaže većina sagovornika Srpskainfo, razbijajući mit koji su stvorili bošnjački kadrovi iz SDA po kome su isključivo oni „branioci“ BiH, dok su svi ostali, uključuju Dragana Čovića i Milorada Dodika, u „rušilačkom napadu“ na BiH.
Politikolog Vojislav Savić smatra da je najveća odgovornost za očuvanju kakve-takve BiH na bošnjačkom rukovodstvu, koje mora pronaći prostor za dogovor i pokazati fleksibilnost.
Ali, na čelu sa Bakirom Izetbegovićem pokazuje da, po svemu sudeći, nisu dorasli tom zadatku. Političko Sarajevo BiH vidi kao jedinstven, unitaran prostor koji je privremeno podijeljen, a Srbi i Hrvati sigurno jesu protiv takve vizije BiH – kaže Savić.
Sa druge strane, pozivajući se na Dejton, smatra Savić, Dodik ne radi protiv BiH, nego traži ono što je u interesu srpskog naroda – veća autonomija Srpske i povratak nadležnosti.
– Čović, međutim, traži zaštitu interesa hrvatskog naroda unutar FBiH. To je greška koju je rukovodstvo Hrvata u BiH napravilo još 1994. ulaskom u Vašingtonski sporazum kada su ukinuli svoj entitet zarad BiH, doduše i zbog interesa Hrvatske, ali to je druga tema. Ipak, račun za tu odluku plaćaju danas – zaključuje Savić.
Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da Bošnjaci u političkom smislu nemaju nikakav privilegovan položaj u BiH u odnosu na ostala dva naroda.
– U temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma su tri naroda, a ne jedan, koji je najbrojniji. Tako je i protekli popis u kome su Bošnjaci iznad 50 odsto stanovništva samo statistička brojka – kaže Gašparević za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, ovdje se radi o tri koncepcije uređenja BiH, koje su trenutno oličene u Izetbegoviću, Čoviću i Dodiku, kojima je uvijek kriv neko drugi.
– Međutim, kada se gleda u globalu, to njihovo rivalstvo dovodi do percepcije da je tu najmanje BiH. Ne može Bakir Izetbegović govoriti da je on branilac BiH, dok istovremeno odbacuje sve što dolazi s hrvatske strane u BiH. Čak želi nametnuti da Bošnjaci Hrvatima biraju poltičke predstavnike. Kakvo je to zauzimanje za očuvanje BiH kada drugom konstitutivnom narodu ne date njegova elementarna prava – pita Gašparević.
Kao drugi primjer Izetbegovićeve antibosanske politike navodi spor oko početka gradnje pelješkog mosta.
– Tu se vidjelo kako se on „zauzima“ za BiH. Ne samo da bi bio gazda Hrvatima u BiH, on bi htio da naređuje i Hrvatskoj kako će i šta da radi. Kada je dobio žuti karton iz Evropske komisije, koja je rekla da je gradnja mosta sasvim u redu, da je to evropski projekat, onda je zaćutao. Stvorena je konfuzija da se Izetbegović navodno najviše zauzima za BiH, a ispada da tu najmanju koristi ima BiH – kaže Gašparević.
Postoji mišljenje da je upravo na primjeru pelješkog mosta Dragan Čović pokazao kako rastura BiH, u interesu Hrvatske, budući da je stao na stranu susjeda. Međutim, Gašparević smatra da su Čovića zbog ovoga napadali samo dok nisu čuli stav Evropske komisije, a da je on samo želio „da izvuče BiH iz situacije u kojoj ne mora biti“.
Kazaz: Bosna je talac
Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz smatra da protiv budućnosti BiH „rade sve tri politike, na različite načine i otprilike sa istim posljedicama”.
– Izetbegović Bosnu i Hercegovinu pretvara u taoca turske politike, Čović u taoca Hrvatske, a Dodik u taoca Rusije, te potpuno nespretno veže sudbinu Kosova i Republike Srpske, opasno rizikujući da na taj način ugrozi interese RS – smatra Kazaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu