Društvo

KO LI ĆE NAS LIJEČITI Stručnjaci odoše, a u Srpskoj ostadoše ljekari pred penzijom i sestre bez iskustva

Iako pojedine zdravstvene ustanove u manjoj ili većoj mjeri već kubure sa nedostatkom medicinskog kadra, ljekari i medicinske sestare i dalje odlaze sa ovih prostora, a mi ostajemo bez najstručnijeg i najsposobnijeg kadra.

doktorka drži papir u ruci
FOTO: V.K/RINGIER

Kad je riječ o ljekarima, uglavnom odlaze mladi specijalisti željni usavršavanja i napredovanja, dok nam Evropa od srednjeg stručnog kadra odvuče one koji su najbolji u svom zanatu. Na njihovo mjesto najčešće dolaze prekvalifikanti koje je, da bi koliko-toliko mogli da odgovore poslu, najprije potrebno obučiti, nerijetko i onim najosnovnijim stvarima.

A u pogledu migracija, BiH je označena kao treća u svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku.

čovjek i žena s koferima
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Samo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, unazad nepunu deceniju u ovoj državi je završilo skoro 7.000 naših medicinskih sestara i tehničara. Naravno, broj onih koji su napustili Srpsku i BiH daleko je veći, s obzirom na to da mnogi, možda čak i velika većina, odlazi u vlastitoj režiji.

Pouzdana evidencija o broju ljekara koji su digli sidro i otišli ne postoji, ali je činjenica da i njihov odlazak pričinjava značajne probleme domaćem zdravstvenom sistemu.

Iz Komore doktora medicine Srpske objašnjavaju da je otvaranje granica i širenje EU dovelo je do migracije ljekara iz balkanskih zemalja u Evropu, iz Evrope u Skandinaviju, a iz Skandinavije u Veliku Britaniju i Ameriku.

– Razlog je novac, odnosno slaba plaćenost medicisnkog osoblja ovdje – naglašava za Srpskainfo predsjednik Izvršnog odbora ove komore primarijus dr Slobodan Prtilo.

FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: HERCEG TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT

Kako kaže, iz Srpske najčešće odlaze mladi ljekari poslije završenog fakulteta i mladi specijalisti po završenoj specijalizaciji.

– U principu, ostaje osoblje koje je već pred penzijom ili starije srednje dobi, koje je već formiralo porodice i koje već ima stečenu medicinsku reputaciju. Postoji i migracija između entiteta, jer je činjenica da su plate u Federaciji u pojedinim kantonima veće nego u RS. Zato naši ljekari iz rubnih područja odlaze u Tuzlu, Sarajevo, Zenicu… Značajna je i migracija prema privatnim zdravstvenim ustanovama, čiji su stvarni vlasnici nepoznati, a koje se vode na zvučna ljekarska imena i kojih je sve više – naglašava dr Prtilo.

Zbog odlaska, sve manje upisanih na medicinske fakultete i penzionisanja zdravstvenih radnika, pojedine zdravstvene ustanove u Srpskoj već se suočavaju sa nestašicom medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista. U kontaktu sa više bolnica u RS, Srpskainfo je došla do saznanja da je najveća potražnja za radiolozima, ljekarima interne medicine, a posebno anesteziolozima.

FOTO: A. DIMITRIJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: A. DIMITRIJEVIĆ/RAS SRBIJA

Deficit medicinskih sestara i tehničara i nije toliki, bar kad se u obzir uzme njihovo brojno stanje, ali je činjenica da je kvalitet rada u opadanju, upravo zbog odlaska onih koji su u malom prstu imali ovaj posao.

Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS upozoravaju da odlaze najstručniji, a da na njihova mjesta dolaze ljudi koji imaju manje iskustva ili ga nemaju nikako.

Pročitajte još

– Odlazak iskusnih medicinskih sestara je veliki udarac za naše zdravstvo. Naravno, niko nema prava ni da ih zaustavlja, ni da se ljuti na njih, jer oni, jednostavno, idu tamo gdje im je bolje. A ovdje nije riječ samo o razlozima ekonomske prirode. Veliki problem je neuređenost našeg zdravstvenog sistema – poručuje za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Mirko Šerbedžija. 

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dodaje da su za naše radnike sve glasniji pozivi iz njemačkih i austrijskih bolnica.

– Fali im medicinara, pa snižavaju kriterijume zapošljavanja, samo da bi naši ljudi otišli tamo. Ovo je alarm koji treba ozbiljno da shvatimo. Moramo sistemski popravljati zdravstveni sistem. Ovdje nije samo riječ o povećanju plata nego, na primjer, o priznanju visoke škole sestrama i tehničarima, regulisanju prekovremenog rada, dežurstava i pripravnosti. U suprotnom, i dalje će nam odlaziti najkvalitetniji kadar, što će nastaviti eroziju zdravstvenog sistema i zdravstvene zaštite – upozorava Šerbedžija. 

Mirjana S, medicinska sestra iz Banjaluke sa iskustvom dugim punih 18 godina, kaže da intenzivno uči njemački, te da će, najvjerovatnije do kraja ljeta, otići u Njemačku.

Medicinske sestre
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Moja bivša radna kolegica je otišla prije godinu dana i super se snašla tamo. Nama koji smo ostali, odlazak svakog čovjeka teško pada, jer nemamo s kim da radimo. Pored visine plate, i to je jedan od razloga zašto svako od nas kopa i rukama i nogama da ode – ističe naša sagovornica.

U izvještaju UN za 2022. “Perspektive svjetskog stanovništva”, BiH je zauzela neslavno prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Najviše njenih građana odlazi u Njemačku, u kojoj su najtraženiji upravo medicinski radnici, odnosno ljekari, stomatolozi, medicinske i gerontološke sestre, te skoro svi zanati.

Moramo imati zlatnu rezervu

Dr Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta Foča, ranije je rekao za Srpskainfo da bismo za 10-15 godina, ovim tempom penzionisanja i odlaska ljekara u inostranstvo, te zbog pada broja onih koji upisuju medicinu, mogli da ostanemo bez oko 50 odsto ljekara. – Moramo da pokušamo da napravimo hitan plan edukacija, te da stimulišemo studente da upisuju medicinu. Odliv zdravstvenih radnika u narednom periodu mogao bi da bude pojačan. Ljekari i sestre su najpopularniji kadar, a naše diplome su prihvaćene u Evropi, gdje definitivno fali ovog kadra – istakao je Bokonjić i dodao da se u planiranju ne može ostati na striktnom broju ljekara koji je trenutno potreban. – Moramo imati mali višak, upravo za slučaj odlaska ljudi u penziju ili inostranstvo. Taj višak je zlatna rezerva, ako neko iz bilo kojeg razloga ode, a posebno ako je riječ o jedinom specijalisti u nekoj zdravstvenoj ustanovi. Bolnice još imaju dovoljno kadra, tako da je veći problem na nivou primarne zdravstvene zaštite – naglasio je dr Bokonjić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu