Najviši zvaničnici, uključujući predsjednicu RS Željku Cvijanović, srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i ministra zdravlja RS Alena Šeranića, javno su zatražili da se odgovorni za ovaj propust kazne.
Podsjećamo, šestoro Banjalučana su sa graničnih prelaza umjesto u lokalni izolatorijum u Srednjoškolskom domu u Banjaluci, poslati u republički karantin za COVID pozitivne, koji se nalazi u studentskom domu, odnosno Studentskom centru “Nikola Tesla”. Tako su, greškom institucija, došli u kontakt sa zaraženima.
Granica
Ko je u lancu procedura napravio grešku, koja može biti fatalna po zdravlje ovih ljudi? U potrazi za odgovorom ispitali smo šta se dešava kada, u doba epidemije, građanin Republike Srpske iz inostranstva uđe BiH, kakvi se epidemiološko-sanitarni postupci provode i koji organi učestvuju u tim postupcima.
Poslije uobičajene pasoške kontrole na granici, građani se, uz pratnju policije Republike Srpske, upućuju u pogranični karantin. Tu se zadržavaju prosječno 24 sata, radi ljekarskog pregleda, epidemiološke ankete i trijaže.
Ako građanin ima simptome koji upućuju na opasnost od korona virusa, o tome se obavještava Higijensko-epidemiološka služba u opštini boravka, a potom slijedi njihovo zdravstveno zbrinjavanje.
Putnici koji nemaju simptoma koji bi upućivali na korona virus, jednom dnevno se u konvoju, pod nadzorom policije, upućuju u lokalne karantine u svoje matične opštine, i to na osnovu rješenja republičkog zdravstveno-sanitarnog inspektora, koji dežura na graničnom prelazu. Upravo ovakav slučaj je bio sa šestoro Banjalučana.
“Kratki spoj”
Međutim, u rješenju inspektora se ne navodi tačno mjesto gdje će građanin nakon dolaska iz inostranstva biti smješten u izolaciju, pojašnjavaju za Srpskainfo u Inspektoratu RS. Navodi se samo formulacija “lokalni karantin” i grad ili opština. To je logično, jer inspektori RS upućuju u karantine sve putnike, iz svih 144 opština i gradova u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, pa je teško očekivati da znaju svaku pojedinačnu lokaciju.
Republički inspektori su od 16. marta, kada je uveden 24-očasovni nadzor ulaska putnika iz inostranstva, donijeli više od 51.500 rješenja o upućivanju lica u izolaciju i karantin – rekla je Dušanka Makivić, portparolka Inspektorata RS.
Dakle, do “kratkog spoja” je došlo kada je šestoro Banjalučana stiglo u svoj grad. Naime, u Banjaluci su u funkciji četiri lokalna karantina: dva u Obilićevu, u Sportskoj dvorani i ambulanti Doma zdravlja, te u Centru “Zaštiti me” i u Srednjoškolskom domu.
To su karantini za izolaciju zdravih, odnosno ljudi kojima nije utvrđeno da su pozitivni na korona virus i koji nemaju simptome koji bi izazivali sumnju da su zaraženi.
Smještaj u Studentskom centru “Nikola Tesla” nije lokalni, nego republički karantin, za COVID pozitivne ljude. Dakle, u ovaj karantin mogu biti smješteni i ljudi iz drugih gradova i opština RS, ako su zaraženi. Tako je, primjera radi, ovdje boravio ministar Zlatan Klokić, koji je iz Prnjavora, ali je u Studentski dom u Banjaluci upućen zato što je bio COVID pozitivan.
Površnost
Dakle, u slučaju koji pratimo problem je nastao kada je zdrave ljude sa graničnog prelaza, sa rješenjem inspektora, trebalo smjestiti u jedan od lokalnih karantina. Onaj ko ih je “raspoređivao” očigledno nije pažljivo čitao rješenje, jer SC “Nikola Tesla” nije lokalni karantin, kako piše u rješenju inspektora.
Na osnovu čega su onda policajci povjerene im putnike poveli baš tamo? Kako kaže izvor Srpskainfo upućen u procedure, neko im je vjerovatno rekao “vodi ih u dom”, misleći na Srednjoškolski dom, a odvedeni su u studentski dom.
Pitanje je, međutim, kako je moguće ljude voditi u karantin na osnovu “rekao mi čovjek”, dakle bez jasnog pisanog uputstva ili dokumenta?
Ko i na osnovu čega na području Banjaluke određuje u koji će od četiri za to namijenjena objekta biti smješteni ljudi upućeni u izolaciju u, kako se navodi u rješenju inspektora, “lokalni karantin”?
Odgovornost
Za rad lokalnih karantina su, svako u svojoj oblasti, zaduženi Civilna zaštita, koja vodi brigu o smještaju, Dom zdravlja, odnosno Higijensko-epidemiološka služba, koja je nadležna za medicinski dio posla, te policija, koja je nadežna za bezbjednost.
Banjalučka Higijensko-epidemiološka služba u ovom slučaju vjerovatno nije odgovorna, jer kako nezvanično saznajemo, u republičkom karantinu u Studentskom centru “Nikola Tesla” ovih dana rade medicinari iz druge lokalne zajednice, odnosno zdravstvene ustanove.
Da li je odgovoran neko iz Civilne zaštite, pitanje je koje ostaje bez odgovora. Iz Republičke uprave Civilne zaštite je poručeno da je smještaj u karantine u lokalnoj nadležnosti. Šef Odsjeka Civilne zaštite u Banjaluci, Mladen Ćućun, nije odgovarao na naše pozive i poruke.
Očigledno je da rješenje inspektora nisu čitali ni na ulazu u republički karantin u Studentskom centru, iako su ih građani, koje je policija dovela u ovaj objekat, upozoravali da su zdravi i da ne treba da budu smješteni među zaražene.
Ko je na toj lokaciji propustio da provjeri dokumente, prije nego što ljudi uđu u prostor pod strogim epidemiološkim nadzorom?
Građani su govorili da ih je na ulazu dočekao “portir koji se smijao”, ali koji očigledno nije tražio da pročita rješenje inspektora!? Posebna je pitanje zašto na ulazu u karantin ne dežura ni policajac ni pripradnik Civilne zaštite, kako je propisima predviđeno, nego portir zaposlen u Studentskom centru, koji je, vjerovatno, do juče pazio da nestašna studentarija ne unese gajbu piva u dom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu