U Parohijskom domu održane su radionice za učenike osnovnih i srednjih škola, koji su učestvovali na školskim i međuškolskim takmičenjima iz srpskog jezika.
Karavan kulture govora koji se održava u Republici Srpskoj ima veliki značaj i vešestruku važnost. Javnim tribinama koje održavamo u gradovima široj javnosti stvaramo svijest o tome kako možemo da koristimo glas i govor i time čuvamo naš predivni srpski jezik. Druga strana je rad sa djecom i mladima kroz radionice u kojima aktivno učestvuju i vježbaju, što je veoma važno, jer najbolje ćemo napredovati u kulturi govora ako to odmah primjenjujemo. I ono što je najvažnije, podsjetili smo djecu i mlade da njihov uspjeh zavisi od toga koliko rade na usmenom izražavanju – rekao je Slobodan Roksandić, master komunikologije.
Put u Doboj
Nakon Brčkog „Karavan kulture govora“ putuje u Doboj, a Roksandić kaže da su iskustva sa gostovanja u Banjaluci, Zvorniku i svim gradovima u kojima su bili odlična.
– Mladi su željni ovakvih razgovora, svjesni da je kultura govora zapostavljena. Knjiga „Progovori da vidim ko si“, prva te vrste za djecu i đake na temu usmenog izražavanja, iza koje stoji udruženje „Izražajnost“, ima odličan odjek i konačno imamo nešto što može da nas prati tokom školovanja – rekao je Roksandić.
Lingvista Milorad Telebak rekao je da je „Karavan kulture govora“ novina mladih entuzijasta, glumaca, komunikologa i humanista.
– Ovo je stvarno veliki događaj i nešto što budi tračak nade da će bar mladi poći ovim putevima i da će na ovim radionicama naučiti i biti uvedeni u jednu vrlo zapostavljenu jezičku oblast, a to je govor – kaže Telebak.
Usmeni govor zapostavljen
Od Gutenberga smo, kaže, zapostavili usmenost.
– Opčinjeni pismom samo smo pisali i govor je ostao neobrađen od strane struke, nenormiran, gotovo napušten. Govorni mediji i nove komunikacije su ga vratili na javnu scenu, ali on nije spreman za tog posla, niti su govornici spremni. Oni ne znaju ni jezik, a da bi dobro govorili moraju znati jezik – rekao je Telebak.
Istakao je da je srpski jezik u istom stanju i sa istim problemima kao i srpski narod, jer narod i jezik dijele istu sudbinu.
– Nama nije lako nikada bilo. Jezik je raščerupan, prisvojen, gotovo poništen, a i mi smo poprilično ravnodušni, ne vodimo računa o jeziku. A ko ne vodi računa o jeziku ne vodi računa ni o sebi, jer jezik i narod ne mogu jedno bez drugoga. Ko izgubi jezik gubi i sebe kao narod – kategoričan je Telebak.
Francuski humanista Arno Gujon rekao je da je srpski jezik naučio da bi razumio srpski narod na Kosovu i Metohiji i kako bi u Francuskoj mogao da svjedoči o njihovom položaju.
Domaćin „Karavan kulture govora“ u Brčkom bilo je SPKD „Prosvjeta“ Brčko. Riječ je o projektu koji realizuje Ministarstvo prosvjete i kuture RS, koji je zaživio zahvaljujući Ministarstvu prosvjete i kulture Srbije i Udruženja „Izražajnost“ iz Beograda, koji su angažovali vrhunske stručnjake iz oblasti lingvistike i glume.
Srpski mu otvorio nov svijet
– Kad sam naučio srpski jezik otvorio mi se jedan novi svijet. Počeo sam da razumijem šta ljudi na Kosovu i Metohiji govore i oni su mogli mene da razumiju. To je nešto nevjerovatno, kao da sam gledao crno-bijeli film i odjednom ga ugledao u boji – rekao je Gujon.
Srpski jezik Gujon je počeo tečno da govori nakon dvije godine učenja, a najviše je, kaže, napredovao kada se prije sedam godina preselio u Srbiju.
– Tada sam počeo da razvijam svoj sluh za srpski jezik, proširio sam riječnik. Mnogo čitam i družim se sa ljudima koji imaju veoma lijep srpski. Čujem od njih tu milozvučnost i tako upijam djelić njihovog i stvaram svoj srpski jezik – rekao je Gujon.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu